Ljetno računanje vremena je prvi put uvedeno u Njemačkoj 1916. godine kako bi se radni dan odvijao što više za vrijeme dnevnog svjetla te kako bi se uštedjela energija. Njemačku su kao i uvijek slijedile i druge zemlje. Od tada se na proljeće pomiču kazaljke za sat unaprijed, a najesen za sat unazad. U nedjelju, 27. ožujka, odnosno noćas u dva ujutro kazaljke se pomiču za jedan sat naprijed na tri sata.
S obzirom na to da se države članice EU-a nisu dogovorile oko predloženog ukidanja pomicanja sata, taj režim na snazi ostaje i dalje.
Prelaskom na ljetno vrijeme struja utrošena od 8 do 22 sata obračunavat će se prema višoj tarifi, a u razdoblju od 22 do 8 sati prema nižoj, poručuje Hrvatska elektroprivreda.
Vozači na automobilima još će neko vrijeme trebati danju paliti svjetla jer se prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama dnevna svjetla trebaju koristiti od 1. studenoga do 31. ožujka.
Ljetno računanje vremena ljudima će omogućiti više danjeg svjetla i smanjiti izdatke za struju, no stručnjaci već odavno upozoravaju da gubitak sata sna kod nekih ljudi može izazvati poremećaje vezane uz spavanje barem u prvim danima, kao i neke druge zdravstvene tegobe.
Izvor Net.hr/N1
