DHMZ je za danas objavio da će biti pretežno sunčano i vruće, no ne i posve stabilno, pa su poslijepodne uz umjeren, lokalno i jak razvoj oblaka, vrlo vjerojatni pljuskovi s grmljavinom, posebice u unutrašnjosti Dalmacije i u gorskoj Hrvatskoj.
Vjetar će biti slab do umjeren sjeveroistočni, dodaje Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) u prognozi, a na Jadranu će puhati umjerena bura, podno Velebita mjestimice i jaka, koja će sredinom dana oslabjeti i okrenuti na sjeverozapadnjak i jugozapadnjak. Najviša dnevna temperatura većinom će biti između 31 i 36 Celziijevih stupnjeva.
Danas je na snazi narančasti alarm za Rijeku, Split i Dubrovnik, dok je za iste gradove na snazi crveni Meteoalarm u srijedu, četvrtak i petak.
Žuto upozorenje uključeno je za veći dio zemlje zbog toplinskog vala. “Budite na oprezu zbog vrućina koje se očekuju. Mogući su zdravstveni rizici među osjetljivom populacijom, ponajprije kod starijih i kod male djece”, poručuju iz DHMZ-a.
Za Osijek, Zagreb, Karlovac, Gospić i Knin u srijedu i četvrtak je izdan narančasti Meteoalarm, dok je najviši stupanj upozorenja tijekom ta dva dana izdan za Rijeku, Split i Dubrovnik.
Osim za ova tri potonja, u petak je uključen crveni Meteoalarm i za Osijek, Zagreb, Karlovac i Knin, dok je za Gospić na snazi narančasto upozorenje.
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pozivaju građane na oprez tijekom vrućina.
Toplinski udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke vanjske temperature, odnosno vremenske pojave toplinskog vala, navode iz HZJZ-a.
Građani bi se trebali pridržavati propisanih preporuka:
- Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine da vam boja urina bude svijetla
- Pijte redovito negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju. Možete se samo osvježiti tako da u ustima rastopite kockicu, dvije leda. Dehidraciju od vrućina izbjegnite uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po 1 do 2 žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.
- Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)
- Osobe koje rade na otvorenom (npr. građevinski radnici) se trebaju češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti 1 i 1/2 čašu vode svakih 30 minuta.
- Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke.
- Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.
- Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako bi izbjegli akumulaciju topline od tijela.
- Jedite češće male i što tekućije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. „smoothie“ ili spravite laganu juhu, da organizmu vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.
