Nedavno usvojenim izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Vižinada želio se zaštititi prostor od pretjerane izgrađenosti. U Općini se nadaju da će novi plan doprinijeti održivom razvoju lokalne zajednice, štiteći prvenstveno prostor kao vrijedan prirodni resurs, dok se pritom pazi na očuvanje tradicije i prirodnog okruženja. U ovom trenutku na području Općine Vižinada ne postoji problem preizgrađenosti, kao što je slučaj u nekim drugim općinama u susjedstvu, no uvjeti izgrađenosti postroženi su upravo kako se i Vižinadi ne bi dogodio isti problem.
– Koeficijent izgrađenosti za građevine stambene namjene je prije iznosio 40 posto. Sada je smanjen na 30 posto za slobodnostojeće objekte te se otvoreni bazeni računaju u izgrađenost građevnih čestica što do sada nije bio slučaj. Također, smanjili smo i najveću dozvoljenu visinu takvih objekata na 7,5 metara, dok smo za višeobiteljske objekte (one s više od 2 stambene jedinice) ostavili najvišu visinu na 9 metara. Zadržali smo minimalnu površinu građevne čestice od 600 m2 za jednoobiteljske i obiteljske kuće (one do dvije stambene jedinice), ali smo povećali minimalnu površinu građevnih čestica za višeobiteljske građevine sa 750 na 900 m2, pojašnjava Marko Ferenac, načelnik Općine Vižinada.
Gradnja bazena na građevnoj čestici limitirana je na način da se na jednoj građevnoj čestici može graditi samo jedan bazen, budući da su u Općini nedavno uočili kako investitori žele maksimalno iskoristiti prostor gradnjom dva bazena na jednoj čestici na kojoj planiraju dvije stambene jedinice. Sve to vodi u čistu apartmanizaciju što se ne uklapa u prostor ruralne sredine u kojoj žive mještani Općine Vižinada te je stoga donesena odluka da se to ograniči u startu.
– Nismo protiv bazena, ali smo protiv toga da investitori kupe zemljište od 5000 m2 i od toga stvore maksimalno dozvoljeni broj građevnih čestica na kojima se grade objekti mahom za turizam i daljnju prodaju, a da se pritom ne pazi na to da bude više zelenila ili da se osigura intima u tim dvorištima, već se ide isključivo na maksimalno iskorištavanje prostora radi što većeg profita. Intencija ovih izmjena je bila bar malo natjerati investitore da planiraju veće građevne čestice ukoliko žele imati više sadržaja jer će kasnije takvi objekti više i vrijediti. Osim toga, jedna od novosti koju smo uveli ovim izmjenama je i obaveza izgradnje cisterni (spremnika) za prikupljanje oborinskih voda (kišnice) na građevnoj čestici zato što se sve više susrećemo s nedostatkom vode, a upravo se takva voda može kasnije koristiti za navodnjavanje zelenih površina i vrtova, tumači načelnik Ferenac.
Ukinuta je i mogućnost gradnje ravnog krova za građevine stambene namjene, što su već prije učinile neke općine i gradovi na Istarskom poluotoku. Posljednjih osam godina, od kada je ta mogućnost postojala u prostornom planu Općine Vižinada, trajala je svojevrsna borba s time i bilo je vrlo teško odrediti gdje se mogu graditi takvi krovovi, a gdje ne. Često se odlučivanje svelo na subjektivni dojam o nekom objektu, pa je zato izgradnja ravnih krovova ograničena isključivo na rubne dijelove naselja. U tih osam godina izgrađena su svega tri ili četiri takva objekta, ali je Općina procijenila da je bolje u cijelosti ukinuti takvu mogućnost kako bi objekti na području Vižinade bili u skladu s istarskom tradicijom, i koliko toliko u skladu s većinom postojećih objekata.
– Jednom kada se prostor naruši, to je nepovratno, a upravo je prostor, nakon ljudi, postao naš najvrjedniji resurs kojeg trebamo čuvati za buduće generacije – zaključuje načelnik Ferenac.
Naš jučerašnji članak o usvajanju novog Prostornog plana s ograničenjima čitajte ovdje:
