Na Vrbanovici se već desetljećima posljednje nedjelje u kolovozu okupljaju antifašisti prisjećajući se 25. vojno pozadinske stanice koja je djelovala u 58 sela na području Tara, Kaštelira i Vižinade. Naime, na tom se prostoru 24. kolovoza 1944. vodila najžešća bitka s neprijateljem u kojoj je poginuo njen prvi borac Viktor Labinac. Stanica je na ovom prostoru djelovala do 28. travnja 1945. kada su njeni borci istovremeno ušli u Tar, Kaštelir i Vižinadu i na taj način okončali okupaciju. U spomen na te događaje ove je godine tradicionalno druženje održano u Vižinadi zbog najave lošeg vremena.
Naime, svake godine ovo druženje organizira jedna od općina na tom području, a ovog puta je red bio na Općini Vižinada u suorganizaciji s Udrugom antifašističkih boraca i antifašista Poreštine i Udrugom dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Poreč.
Prije toga načelnik Vižinade Marko Ferenac s predstavnicima boračkih udruga položio je vijenac na spomeniku na Vrbanovici u čast svim žrtvama.
U lovačkom domu u Vižinadi tim se povodom okupilo mnoštvo ljudi, mađu kojima su bili kao posebni uzvanici saborski zastupnici Katarina Nemet, Sanja Radolović i Marin Lerotić, potom istarski župan Boris Miletić, predsjednik UAB-a Poreštine Arduino Matošević, čelnik UDVDR-a Poreštine Miro Sošić, načelnik Općine Kaštelir-Labinci Đulijano Petrović, čelnik udruge Josip Broz Tito Poreč Mario Ljubešić i drugi.
Uvodni govor održao je načelnik Ferenac, koji je podsjetio na događaje od prije 78 godina na Vrbanovici, dodavši da su zahvaljujući borcima i suradnicima ove stanice žitelji Poreštine imali siguran politički i vojni oslonac za suprostavljanje faišističkoj i nacističkoj vlasti.
-Zahvaljujući njima možemo s povjerenjem gledati u budućnost. Vrijednosti antifašizma na kojima su izgrađene Hrvatska i Europska unija, multikulturalnost i convivenza vrijednosti su koje mi u Istri njegujemo i živimo. I nitko nam ih neće oduzeti, rekao je Ferenac i podsjetio da se često u novijoj povijesti vrijednosti antifašizma pokušavaju diskreditirati od pojedinaca koji svojim postupcima narušavaju temeljne ljudske slobode. Naglasio je da i danas nažalost svjedočimo ratovima u kojima stradavaju djeca i najranjivije skupine, a na nama je da to promijenimo i zalažemo se za društvo jednakih mogućnosti u kojem vladaju uključivost, tolerancija, pravda i solidarnost.
Čelnik UAB-a Arduino Matošević također je govorio o našim antifašističkim borcima, mrtvima i živima, koji su simbol slobode i otpora i koji su svoje živote žrtvovali za sjedinjenje s Domovinom i oslobođenje od nacističkog okupatora.
-Dostojanstvo i čast antifašističlkih boraca, ni u ratu ni u miru, ne mogu umanjiti ni aktualni politički prijepori niti naknadne manipulacije i falsifikati brojkama i žrtvama, čega smo nažalost svjedoci u posljednje vrijeme, rekao je Matošević.
Naglasio je da obilježavanjem ovakvih datuma odajemo dužnu počast onima koji su ginuli za stvaranje demokratske i prosperitetne Hrvatske, te da braneći antifašizam zapravo branimo našu mladu demokraciju, a u krajnjoj liniji i našu budućnost, smatra Arduino Matošević.
U sličnom je tonu govorio i predstavnik porečkog UDVDR Drago Baćac koji je podsjetio na njihovo djelovanje u Domovinskom ratu, te velikom angažmanu Istrana u 154. brigadi HV-a. Njih čak 1.700 mobilizirano je u Domovinskom ratu, gdje su časno obavili svoje zadaće. Baćac je pritom istaknuo suradnju s udrugama antifašističkih boraca i antifašista, sve češćim pojavama i pokušajima prekrajanja povijesnih činjenica i povijesti uopće. Ukazao je i na omalovažavanje tekovina antifašizma i djela Josipa Broza Tita bez kojeg, kao ni njegovih partizana, Istra danas zasigurno ne bi bila dijelom Republike Hrvatske.
Župan Miletić poručio je da treba reći “dosta” desnim strujama u našoj državi koje dobivaju previše prostora. “Bez partizana Istra ne bi ni bila u Hrvatskoj. Zato mi je žao da u mom gradu, u Puli, uništavaju bistu Lina Marijanija i da se ispisuju neprimjereni nacistički grafiti. Svi skupa trebamo biti ponosni na partizane i Tita. I cijela Europa slavi antifašizam”, naglasio je Boris Miletić i dodao:
“Istra u Domovinskom ratu bila je područje s kojega se na mobilizaciju odazvao najveći broj obveznika, njih čak 90 posto. U Istri se antifašizam živi, a poštivanje ljudskih prava i prava nacionalnih manjina, višejezičnost i multikulturalnost – riječju – suživot – u biti je istarskog čovjeka. Pokušaji da se te vrijednosti umanje neće nikome uspjeti.”
Nakon svih govora opet su nastupile članice klape La Parentine, a potom je uslijedio sportski program – gađanje glinenih golubova te turnir u briškuli i trešeti. Također, svima je podijeljen beplatan fažo, što je također dugogodišnja tradicija na ovom druženju.
Za kraj još nekoliko riječi o ovom tradicionalnom druženju i događajima na Vrbanovici zbog kojih se svake godine organizira ovo okupljanje.
Za vrijeme 2. svjetskog rata na tom je području, koje je činilo 58 sela, odnosno područje triju nekadašnjih mjesnih zajednica Tar, Kaštelir i Vižinada, djelovala 25. vojno pozadinska stanica.
Zadnju akciju 25. vojno pozadinska stanica imala je 28. travnja 1945. godine kada je istovremeno ušla u Tar, Kaštelir i Vižinadu i nije se više vraćala u ilegalu. Udruženje boraca narodnooslobodilačkog rata Tara, Kaštelira i Vižinade ocijenilo je da borcima ove stanice i narodu koji im je pomagao, duguju zahvalnost trajnim obilježavanjem događaja koji su se ovdje zbivali. Kao mjesto obilježavanja određena je upravo Vrbanovica jer je tu stanica vodila najjaču bitku i upravo tu je 24. kolovoza 1944. poginuo i prvi borac te stanice Viktor Labinac.
Radi koordinacije radova oko podizanja spomen obilježja, uređenja okoliša i osiguranja pristupnog puta boračke su organizacije imenovale koordinacioni odbor. Uz veliko zalaganje odbora, boračkih organizacija i građana 27. srpnja 1982. godine svečano je otkriveno spomen obilježje na koje se svake godine polaže cvijeće.
Međutim, nije se stalo samo na spomen obilježju, gradnjom ‘dvora’ koji bi podsjećao na dvore koji su partizani koristili za vrijeme rata i streljane za gađanje glinenih golubova, dobio se prostor nazvan spomen područje Vrbanovica na kojem se svake godine organiziraju i održavaju svečani susreti zadnje nedjelje u kolovozu.
Dvor na Vrbanovici i cjelokupno spomen područje najvećim je dijelom izgrađen dobrovoljnim radom i svečano je otvoreno 31. kolovoza 1986.godine da bi se trajno obilježio značaj i doprinos 25. vojno pozadinske stanice.
Iznad vrata dvora na kamenoj ploči ispisano je:
Ovaj DVOR u znak sjećanja na sve dvore koje su koristili borci 25. vojno pozadinske stanice u toku NOR-a sagradili su borci i građani mjesnih zajednica Tar, Kaštelir i Vižinada. 31. kolovoz 1986.
