Idućih dana nastavlja se pritjecanje toplog zraka u naše krajeve pa će toplinski val, treći ove godine, biti prilično jak i potrajati više dana, poručuje meteoroog Tomislav Kozarić za HRT.
Jutros je u Dubrovniku, Senju i Bakru već u 7 sati izmjereno visokih 30 Celzijevaca, s tim da se u Senju već u 6 sati živa popela iznad 30 stupnjeva.
Najniža temperatura u srijedu bit će oko 21, a poslijepodne oko 36 stupnjeva i velika opasnost od vrućine. Vjetar će biti slab do umjeren istočni.
U središnjim predjelima pretežno sunčano i vrlo velika opasnost od toplinskog vala, zbog tople noći i najviše dnevne temperature koja će prelaziti 35. Poslijepodne postoji i mala mogućnost za lokalni pljusak. Najveća vjerojatnost lokalno jačeg razvoja oblaka i ponekog popodnevnog pljuska s grmljavinom danas je u gorskoj Hrvatskoj. Sunčano će prevladavati prijepodne, a na sjevernom Jadranu i poslijepodne uz slab do umjeren jugozapadni i sjeverozapadni vjetar. Zbog još toplije i neugodnije noći i više dnevne temperature opasnost od utjecaja vrućine na zdravlje na moru će biti vrlo velika.
DHMZ za danas prognozira: Pretežno sunčano i vruće, ponegdje i vrlo vruće. U unutrašnjosti poslijepodne uz jači razvoj oblaka lokalno je moguć pokoji pljusak s grmljavinom, osobito u Gorskoj Hrvatskoj i u unutrašnjosti Dalmacije. Vjetar slab, ponegdje do umjeren istočni, na Jadranu sjeverozapadni i jugozapadni, još ujutro bura. Najviša temperatura zraka većinom između 32 i 37 °C.
“Poduzmite mjere, očekuju se ekstremno visoke temperature. Zaštitite sebe, djecu i starije. Postupajte prema savjetima danima od strane nadležnih tijela. Mogući su kvarovi na pojedinim infrastrukturama”, upozorio je DHMZ.
Sutra do 38 stupnjeva
Sutra će biti pretežno sunčano i poslijepodne u većini krajeva vrlo vruće. U unutrašnjosti neće biti posve stabilno, lokalno su uz jači razvoj oblaka mogući pljuskovi praćeni grmljavinom, posebice na sjeverozapadu zemlje, u Gorskoj Hrvatskoj te unutrašnjosti Dalmacije.
Vjetar slab do umjeren istočni i sjeveroistočni, na Jadranu sjeverozapadni i jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 18 do 23, na Jadranu između 24 i 28°C. Najviša dnevna od 33 do 38°C.
Iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pozivaju građane na oprez tijekom vrućina.
Toplinski udar je iznenadni kolaps organizma, a nastaje zbog često naglog, prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama radi ekstremno visoke vanjske temperature, odnosno vremenske pojave toplinskog vala, navode iz HZJZ-a.
Građani bi se trebali pridržavati propisanih preporuka:
- Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine da vam boja urina bude svijetla.
- Pijte redovito negaziranu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera da njima ne izazovete jaču dehidraciju. Možete se samo osvježiti tako da u ustima rastopite kockicu, dvije leda. Dehidraciju od vrućina izbjegnite uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po 1 do 2 žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.
- Izbjegavajte boravak na direktnom suncu u razdoblju od 10-17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.).
- Osobe koje rade na otvorenom (npr. građevinski radnici) se trebaju češće odmoriti, skloniti u hlad i popiti 1 i 1/2 čašu vode svakih 30 minuta.
- Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne, mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci možete mokre ručnike stavljati na noge i ruke.
- Nosite laganu i široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca te kišobrani i lepeza za rashlađivanje zraka.
- Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako biste izbjegli akumulaciju topline od tijela.
- Jedite češće male i što tekućije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. smoothie ili spravite laganu juhu, da organizmu vratite izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.
Izvor HRT, DHMZ i Index.hr
