U ožujku je Istarska županija, zajedno s Hrvatskim inženjerskim savezom i Slovenskim inženjerskim savezom, organizirala prvu konferenciju pod nazivom „Klimatske promjene i vodoopskrba Istre“, koja je održana u Puli te je okupila veliki broj sudionika. Konferencija je okupila stručnjake, akademike i predstavnike javnog i privatnog sektora iz Hrvatske i Slovenije kako bi zajedno istražili važne teme koje se tiču klimatskih promjena i vodoopskrbe na području Istre. Kroz intenzivne rasprave, panel diskusije i prezentacije, sudionici su razmijenili ideje, iskustva i najbolje prakse te identificirali ključne izazove i mogućnosti za buduće djelovanje.
Kao kruna ovog važnog događaja, uslijedilo je potpisivanje Zaključaka koje ujedno simbolizira predanost svih sudionika u stvaranju održivije budućnosti za regiju Istru. Zaključke su nedavno na seminaru Društva građevinskih inženjera i tehničara, održanom u Novom Mestu, potpisali zamjenik istarskog župana Tulio Demetlika, predsjednik Hrvatskog inženjerskog saveza Zdravko Jurčec i predsjednik Slovenskog inženjerskog saveza Andrej Kryžanowski.
ZAKLJUČCI:
1. Klimatske promjene postaju stvarnost koju ćemo morati uzeti u obzir u svim sljedećim planovima korištenja vodnih resursa. Mjerenja pokazuju da su te promjene na istarskom području već izraženije nego u ostatku Europe, a procjene klimatskog razvoja pokazuju daljnji porast negativnih učinaka.
2. Promjenljivi trendovi u razvoju klime očituju se u sve većoj učestalosti ekstremnih hidroloških pojava – posebice suša, koje odlučujuće utječu na vodnu bilancu i predstavljaju prepreku provedbi aktivnosti poput opskrbe pitkom vodom, navodnjavanja poljoprivrednog zemljišta, korištenje energije itd.
3. Sljedeći posljedičan problem je porast razine mora i povezanih meteoroloških pojava, kao što su visoke plime koje ugrožavaju niska obalna područja. Ono što je posebno zabrinjavajuće u Istri je utjecaj slane vode koja se proteže sve dublje u zaleđe vodotoka u regiji i prijeti plitkim vodonosnicima vodnih resursa za opskrbu pitkom vodom u regiji.
4. Na području sjevernog Jadrana uočava se izraženo produljenje sušnih razdoblja. S obzirom na spomenute promjenjive trendove hidroloških karakteristika, očekuje se da će se klimatske prilike u sjevernom Jadranu sve više približavati sadašnjim uvjetima koji vladaju u južnom Sredozemlju.
5. Neophodno je poduzimanje mjera za prilagodbu situaciji, smanjivanje rizika i šteta. Imajući na umu da klimatske promjene ne poznaju administrativne granice, moramo udružiti sve svoje snage i znanje kako bismo pronašli rješenja za dugoročnu sigurnost i održivost naših vodnih resursa.
6. Na području opskrbe pitkom vodom regionalna suradnja postoji već desetljećima. Uspostavljeni su priključci između glavnih vodoopskrbnih sustava u regiji, koji povezuju važne izvore vode i osiguravaju neprekidnu opskrbu pitkom vodom čak i u izvanrednim situacijama. Takav je sustav održiv i učinkovit u trenutačnoj situaciji, ali je dugoročno upitna učinkovitost takvog pristupa. Promjenom hidroloških značajki, koje su posljedica klimatskih promjena, ti se učinci odražavaju i u značajkama glavnih izvora vode, kao što su pad količine i kvalitete vode zbog porasta razine mora.
7. Već spomenute hidrološke neravnoteže utječu na društvo i kulturni krajolik, kao i na prirodni okoliš. Kako bi se zadovoljile potrebe društva i okoliša za vodom, potrebno je zadržati vodu kada je ima dovoljno i skladištiti je za periode nestašice. Raspršenim i prirodnim mjerama (zelena i plava infrastruktura) i objektima za sprječavanje širenja zaraze (rezervoari, obogaćivanje podzemnih voda) možemo održivo upravljati vodom i ublažiti negativne učinke klimatskih promjena i brzog razvoja na društvo i okoliš.
8. Kao što pokazuje primjer dobre prakse u hrvatskoj Istri, vodospremnici i lokalno zadržavanje najučinkovitija su mjera, kako za razdoblja sa viškom vode, tako i za vremena kada vode ima vode, i pokazuju se neophodnima za održivi razvoj i otpornost prirode i društva u budućnosti. Postoji niz načina zadržavanja vode, bilo koncentrirano izgradnjom velikih akumulacija koje omogućuju sezonsko izravnavanje vodne bilance, bilo raspršeno u manjim akumulacijama, kao primjer tradicionalne i održive mjere osiguravanja opskrbe vodom u poljoprivrednom sektoru i dodatne mogućnosti obogaćivanja podzemnih voda u područjima s deficitom vode
9. Slične prakse mogu se naći i u slovenskoj Istri, barem što se tiče korištenja u poljoprivredi, ali područje opskrbe pitkom vodom i dalje se zanemaruje pa se sve više izražava potreba za izgradnjom velikog akumulacijskog jezera, jer bez mogućnosti sezonskog izravnavanja vodne ravnoteže, opskrba pitkom vodom u regiji isključivo iz difuznih izvora vode više neće biti dovoljna. Sve projekcije razvoja operatora vodoopskrbnih sustava u regiji potvrđuju da se dugoročna sigurnost i pouzdanost opskrbe pitkom vodom u slovenskoj Istri može osigurati samo velikim sezonskim akumulacijskim jezerom.
10. U upravljanju količinama vode u područjima deficita postoji i mogućnost ponovne uporabe već pročišćene vode, koja se trenutno obično ispušta u odvodnike s odljevom u more. Ako je razina obrade gradske vode primjerena u pogledu ponovne uporabe, te se količine vode mogu koristiti u navodnjavanju poljoprivrednog zemljišta ili u obogaćivanju podzemnih voda, posebno u području niskih izvora vode na koje utječu fluktuacije razine mora.
11. Prilikom odlučivanja o planiranim intervencijama u prostoru bitno je uključiti javnost koja mora biti upoznata s predmetom postupka i tijekom provedbe. Informiranje javnosti mora se odvijati paralelno s napretkom aktivnosti, pri čemu se javnost informira o napretku, sadržaju i ciljevima intervencije. U tom smislu, uloga medija također je važna za aktivno sudjelovanje u procesu podizanja svijesti u javnosti, pod uvjetom da se informiranje provodi na odgovarajući i ispravan način, priopćila je Istarska županija.
