Turistička zajednica općine Žminj pokrenula je ozbiljnu inicijativu za revitalizaciju i potencijalnu zaštitu tradicijske žminjske slastice Kristova kruna, kolača od badema koji se nekoć pripremao za krštenja, pričesti, krizme i vjenčanja, ali je dugi niz godina bio zaboravljen odnosno umijeće njegove pripreme čuvalo se samozatajno unutar samo nekoliko žminjskih obitelji. Prvi put je nakon desetljeća zaborava Kristova kruna predstavljena javnosti na žminjskom godišnjem sajmu Bartulji 2014. godine, kada su Olivera Francuz Damijanić, Anđela Damijanić, Marija Amelija Tanković i Vida Velan pred posjetitejima sajma demonstrirale i kako se priprema Kristova kruna, i ponudile ovu slasticu na kušanje radoznalcima, piše gastro portal Bookaleta.
Kasnijih godina se Kristova kruna sporadično pojavljivala u promotivnim turističkim materijalima i filmovima o Žminju i središnjoj Istri, žminjske slastičarne i pekarski obrti napravile bi samo po narudžbi određene količine, recepti za ovaj kolač pojavili su se na specijaliziranim kulinarskim ili slastičarskim portalima kao što su Coolinarika ili Slatkopedija, ali sve je to još uvijek jako daleko od revitalizacije i bolje vidljivosti ovog osebujnog žminjskog specijaliteta koji se u tom obliku, barem koliko se zasad zna, ne pojavljuje nigdje drugdje ni u Istri niti izvan nje.
„Želimo da Kristova kruna postane slastan suvenir kojega će turisti s guštom nositi doma, a Žminjci se njome ponositi kao atraktivnim i ukusnim dijelom svoje baštine”, rekla je Lenka Šajina, direktorica Turističke zajednice općine Žminj, na inicijalnom sastanku kome su se odazvali predstavnici Etnografskog muzeja Istre iz Pazina, LAG-a Središnja Istra, Valentino Erman iz žminjske slastičarnice Erman, Dorijana Roce iz pekarsko-slastičarskog obrta IZO Balići, žminjski načelnik Željko Plavčić, i najvažnije od svih, čuvarice umijeća izrade Kristovih kruna Marija Amelija Tanković i Vida Velan.
Ako se krene u proceduru zaštite umijeća izrade Kristovih kruna kao nematerijalne kulturne baštine, prethodno treba provesti terensko istraživanje te prikupiti podatke, sjećanja, svjedočanstva i kazivanja onih koji znaju kako se to radi i koji se sjećaju vremena kad su Kristove krune bile živa baština: za to će se istraživanje pobrinuti etnolozi iz Etnografskog muzeja Istre. Istovremeno treba, zaključeno je, istražiti postoje li Kristove krune ili nešto slično njima u drugim dijelovima Istre ili izvan Istre, i otkriti kako su one tamo došle, jer, rečeno je, danas i ponegdje drugdje u Istri poneka domaćica napravi Kristove krune, ali u pravilu je njima recept došao iz Žminja. Zaključe li etnolozi da tu „ima materijala” za zaštitu nematerijalne kulturne baštine, pripomoći će i LAG Središnja Istra koji već ima iskustva sa zaštitom umijeća pripreme pazinskog cukerančića kao nematerijalnog kulturnog dobra Republike Hrvatske. Lenka Šajina je pak najavila da će se kreirati i posebna ambalaža za prodaju Kristovih kruna, koja će dostojno predstavljati ali ujedno i interpretirati ovu tradicijsku slasticu.
Naposljetku, i nedavne javne prezentacije pokazale su da među rijetkim domaćicama koje to danas znaju, svaka na svoj način radi Kristove krune, pa je rezultat različit po boji ili veličini ili drugim osobinama, pa treba prikupiti i sve te u nijansama različite recepte. Osnovni recept za Kristove krune je sljedeći: bademe treba kratko blanširati, zatim ih treba oguliti, razrezati uzdužno popola i zatim svaku polovicu narezati na tanke listiće; bjelanjke treba samo malo lagano istući s malo šećera, ne u snijeg već da ostanu tekući, zatim to pomiješati s bademima ali tako da se bademi ne namoče jako; od toga treba oblikovati prstenove sa šupljinom u sredini, i peći u pećnici desetak minuta na 180 stupnjeva.
Cijeli članak pročitajte na portalu Bookaleta iz pera novinara Davora Šišovića na linku https://bookaleta.com/zminjska-slastica-kristova-kruna-izlazi-iz-zaborava/
