Nakon 42 godine uvjeti su konačno dopustili da se obave nova mjerenja i novi nacrt ponora Butori. Ovaj manje poznati krški fenomen (ponor i slap) u sjeverozapadnoj Istri, točnije kod sela MArušići, skriven je od pogleda, ali njegova ljepota jednostavno nadahnjuje.
U opremanju ponora, mjerenju i izradi novog nacrta sudjelovali su članovi Speleološkog društva Buje i članovi Commissione grotte Eugenio Boegan iz Trsta. Prenosimo priču bujskih speleolova, objavljenu na njihovom Facebook profilu uz zadivljujuće fotografije.
Ponor Butori otvara se na Zrenjskoj visoravni u blizini sela Šterne-Filarija. Njegov se ulaz nalazi na koti od 297 metara nadmorske visine, a po novim mjerenjima vertikalna razlika od ulaza do završnog sifona iznosi 223 metra što ga čini najdubljim ponorom u ovom dijelu Istre s ukupnim tlocrtnim razvojem od 579 metara.
Ulaz u ponor leži na dnu 16 metara duboke vrtače koja leži na rubu slijepe doline. Iznad vrtače glinenim koritom teče Jugovski potok koji preko slapa pada u vrtaču na kameni odron te stvara 15 metara dugo i 17 metara široko jezero. Iz jezera voda otječe između odronjenih stijena do ulaza u ponor, koji guta vodu.
Površina sliva odakle dotječe voda iznosi 5,71 km2 dok je duljina glavnog vodotoka 5,33 km. Početak ovog vodotoka nalazi se kod zaseoka Škrlini (Škrlići) na 450 metara nadmorske visine. Prikuplja vode s istočne strane Dugog brda, zapadne strane Velog Biča, Sovinjaka i Brajkovog Vrha (Draga Zapad), prolazi pored sela Butori i kanalizira se. Završetak vodotoka prije ponorske zone nalazi se na 297 metara nadmorske visine, a prema trasiranju ponora Butori Jugovskog potoka provedenog 1979., njegove se vode kreću podzemnim putem iz ponorskih zona koje se nalaze na kontaktu vodonepropusnog fliša i vapnenaca prema izvoru Bulaž kod Istarskih toplica.
Ponor je istraživan u više navrata. Nacrt urušne vrtače i ulazne vertikale izradili su daleke 1921. godine tršćanski speleolozi. Nakon njih potpuni nacrt glavnog kanala izradili su 1980. godine slovenski speleolozi iz Jamarskog društva “Dimnice” iz Kopra koji je do ovogodišnjeg topografskog snimka bio jedini poznati potpuni nacrt Ponora Butori.
Izvor – Tekst i foto Speleološko društvo Buje
