Portal Istragram.hr prenosi tweet ministra infrastrukture Republike Slovenije Jerneja Vrtovca:
“Oslobodit ćemo tranzitnu istarsku obalu i učiniti je još zanimljivijom za turiste“
Ministar Vrtovec se nedavno sastao s gradonačelnicima slovenske Istre u vezi s izgradnjom autoceste prema hrvatskoj Istri. Ali kada će je biti moguće dovršiti, nitko se ne usuđuje predvidjeti. Dionica Koper-Dragonja “još se projektira” i neslužbena građevinska dozvola trebala bi stići nakon 2024. godine. Ova dionica treba se izgraditi prije priključka Jagodje-Lucija (koji je već u završnoj fazi s dokumentacijom) kako bi se izbjegli dodatni prometni problemi za lokalno stanovništvo, navodi Istragram.hr.
Izgradnjom dionice brze ceste Koper-Dragonja preusmjerava se tranzitni promet, dok bi nastavak brze ceste od Izole do Lucije bio namijenjen prvenstveno dnevnim lokalnim potrebama. Gradonačelnici Kopra, Izole, Pirana i Ankarana izvijestili su ministra o zajedničkom stavu da bi izgradnja dionice brze ceste Koper-Šmarje-Dragonja trebala imati prednost nad vezom Jagodje-Lucija, iako je već pripremljen državni prostorni plan za potonje i uređeno zemljište. Kako je objasnio saborski zastupnik SMC-a (Stranka Modernog Centra) porijeklom iz Izole, Gregor Perič, koji je također sudjelovao na sastanku, Ministarstvo infrastrukture htjelo je kod gradonačelnika provjeriti ne bi li imalo smisla prvo graditi dionicu Jagodje-Lucija, koja bi se mogla dovršiti u sljedećih pet godina.
Gradonačelnici Kopra, Izole, Pirana i Ankarana bili su protiv.
Međutim, pozvali su na ubrzanje planiranja dionice između Kopra i Dragonje. Razlog takvog postupka gradonačelnika je taj što bi nova dionica brze ceste Jagodje-Lucija preuzela sav tranzitni promet prema hrvatskoj Istri i tako mještanima stvorila još ozbiljnije probleme.
Na području Lucije i Sečovlja već nastaju bolna zagušenja tijekom ljetnih mjeseci do hrvatske granice.
Gradonačelnici slovenske Istre traže da se autocesta do Dragonje završi čim prije.
Općina Piran posljednjih je godina pokušala ublažiti nevolju domaćih vozača zabranom tranzitnog prometa po lokalnim cestama. Istodobno, četvorica gradonačelnika slovenskih istarskih općina nedavno su zatražila od urbanista Janeza Koželja i planera prometa Andreja Cvara da zajedno sa svojim kolegama naprave studiju drugačijeg uređenja obalne autoceste od Izole do Lucije i Padne. Umjesto inačice brze ceste s četiri traka, prema već odobrenom državnom prostornom planu, predviđa se s dva kraka. Ako bi lokalna politika promijenila tijek već odobrene rute, za što je već potrošeno 23 milijuna eura, to bi, uz troškove, zahtijevalo ponavljanje nekih već odrađenih postupaka.
„Izrađuje se državni prostorni plan za brzu cestu na dionici Koper-Dragonja. Trenutno se pripremaju dodatne stručne baze za optimizaciju rute na temelju prijedloga općina Koper i Piran, koje su općine dostavile na javnoj prezentaciji nacrta dokumenta “, objasnili su iz Ministarstva okoliša i Prostorno planiranje.
Javna prezentacija nacrta državnog prostornog plana za dionicu ceste Koper-Dragonja održana je prije gotovo pet godina. Međutim, ni danas se ne može službeno objaviti vremenski okvir izgradnje. Prema ministarstvu, trenutačno provjeravaju rješenja na području Kopra, gdje bi brza cesta i pripadajući aranžman za osiguranje sigurnosti od poplava trebali biti djelomično pokriveni. Općina Piran mora, što je prije moguće, odobriti poboljšano rješenje za smanjenje negativnih utjecaja ceste na području naselja Dragonja.
Očekuje se da će se gradonačelnik Kopra Aleš Bržan uskoro sastati s ministrom infrastrukture Jernejem Vrtovcem o proširenju pristupnih cesta Bertoška i Srmina koje vode do luke i Šmarske ceste u Kopru, a na koje se također čeka već nekoliko godina.
Opći je dojam da će se konačna odluka donijeti u Ljubljani kada slovensku političku elitu posjete lobisti francuske građevinske kompanije sa sjedištem u Saint-Quentinu. Nju je osnovao 1952. godine Francis Bouygues kao tvrtku specijaliziranu za građevinarstvo u pariškoj regiji.
Od 1965. Tvrtka se širi na cijelu Francusku, a od 1981. gradi velike objekte diljem svijeta, a ulazi i u druge poslove (telekomunikacije, TV, film i dr.).
Direktni je svjetski takmac američkog Bechtela.
Francuski Bouygues ima 135 000 zaposlenih i ostvaruje prihod od 37 milijarda eura godišnje. Oni su koncesionari Istarskog ipsilona. Europska komisija bi se mogla uznemiriti slovenskom brzinom. Znamo kako su prošli tuneli po Europi kada su objavili svoju zabrinutost za sigurnost putnika. Grade se novi.
Izvor Istragram.hr
