Donosimo lijepu priču s bloga HELLOISTRIA, koja nekako baš “miriše” na nedjeljni ručak:
Ma neka mi se javi taj koji ne voli domaću paštu. Onaj njen slatkasti okus kada se sljubi s domaćim šugom, bilo od kokoške, kobasica, junetine, divljači ili pak šalše. Svježe ručno rađena pašta ili tjestenina jednostavno ima drugačiji gušt, a još ako je sa šugom od kokoške… E tada je gurmanski doživljaj potpun i uistinu se može uživati u svakom zalogaju.
Podatna svilenkasta mekana tjestenina okupana slatkasto slanim crvenkastim umakom. To je moj favorit. Posebno s pljukancima ili lazanjama, koje u Istri ne znače zapečenu tjesteninu u pećnici, već tanko izvaljanu tjesteninu rezanu na dugačke trake.
Ali sve varijante su izvrsne kada se svježa tjestenina može odmah pripremiti i baciti u kipuću vodu, kuhati par minuta i poslužiti s čime god. Istra je po svojoj tjestenini itekako poznata, posebno po pljukancima, fužima pa i pasuticama koji se mogu smatrati tipično istarskom tjesteninom.
Često na meniju
Nažalost, danas u vrijeme kada se zbog posla ne stigne više ništa, a najmanje raditi domaću paštu, taj se okus još više cijeni. Nije da ti za to treba puno vremena, ali jednostavno svakodnevica te ponese. Nekada naravno nije bilo tako jer uostalom u istarskim selima nije bilo trgovine, pa je pašta bila uistinu često na stolovima u istarskim obiteljima.
Tako i u Žminju, malom mjestu u centralnoj Istri koje posebno njeguje tu tradiciju izrade svježe tjestenine, a usred ljeta imaju i prelijepi festival domaće pašte. Tamo možete kušati makarune, fuže, fideline, pasutice, rafiole punjene sirom, njoke, tajadelice, lazanje… Nema čega nema u tom malom istarskom mjestu u centralnoj Istri koje već šest godina za redom organizira ovu gastronomsku manifestaciju i time promovira kulinarske sposobnosti svojih domaćica i nonica koji pokazuju kako se radi tradicionalna istarska svježa tjestenina.
Upravo sa šugom od domaće kokoške, žminjske su domaćice pripremale svježu tjesteninu za najveće blagdane. Birale su ili makarune, ili fuže je su radili ili na štap ili bez njega, njoke, a one bogatije obitelji i rafiole. Pojašnjava nam to Gracijela Damijanić iz okolice Žminja koju izrada domaće tjestenine opušta.
Žminjski makaruni
-Kako napraviti makarune i drugu tjesteninu naučile su me moja mama i nona. Makarune smo radili dosta često jer su vrlo jednostavno. U tijesto ide mlaka voda, malo ulja i malo soli. Tijesto ne bi trebalo biti niti pretvrdo, niti premekano, nego bi moralo biti takvo da se mogu trljati po dasci, tvrdi nam teta Gracijela koja izrađuje fine sitne makarune koji su se u Žminju uvijek jeli sa šugom od kokoške, i to na najvećim feštama – pirima, za Uskrs, Božić.
– Za bilo koju veću feštu u Istri, radila se tjestenina. Bilo koja. Uglavnom se posluživalo uz domaće šugo, ali i kuhani kupus. Kuhalo se ono što je bilo kod kuće, priča nam teta Gracijela i odaje recepte s čime se koja tjestenina u centralnoj Istri slaže i kada se priprema. Primjerice tajadelice, mala sitna kvadratna paštica, sprema se za maneštrice, a fidelini za juhu. Pasutice se pak konzumiraju za Veliki petak, i to obavezno s bakalarom na bijelo i broskvom.
Cijeli članak pročitajte na blogu HelloIstria s kojeg smo preuzeli tekst i fotografije.
