Korado Korlević, astronom iz Zvjezdarnice Višnjan, u emisiju Pressing na N1 televiziji govorio je, između ostalog, o perspektivama čovječanstva u dobu pandemije i neumitnosti, odnosno šansi čovjekovog opstanka.
Čovječanstvo živi u dobu neizvjesnosti, između ostalog i zbog sve većih znanstvenih otkrića, za koje je pitanje koliko je spreman nositi se s njima. Voditelja je zanimalo što Korlević smatra koliko je pandemija koronavirusa već sada izazvala posljedice u ljudskoj civilizaciji koje bi mogle ostati trajne.
“Priča je kompliciranija nego što se vidi. Za početak, to nije ona pandemija koja se očekivala. Mi statistički znamo koliko vremena treba da se pojavi neka pandemija prema broju stanovnika i virusa koji se nalaze u opticaju. Znalo se da će biti pandemija, znalo se da postoji vjerojatnost da to bude neki koronavirus i očekivalo se više mrtvih od ovoga”, kazao je Korlević i upozorio da to nije jedini problem čovječanstva:
“Nalazimo se u trenutku kad, van svih tih problema, imamo i nešto što je socijalni i kulturni kolaps. Imamo situaciju da smo u društvu snova, a onda mediji publiku, koja je spremna na prodaju priča, idu strašiti brojevima po prvi put na takav način.”
Korlević je objasnio da čovječanstvo nije naviklo živjeti pod pritiskom ovako intenzivne informiranosti umrlih od, naveo je kao primjere, gripe ili žutice, odnosno malarije.
“To se svaki dan daje. Imamo dio sugrađana koji se plaši. Naravno da je virus opasan, kao svi virusi. Ovaj je mrvicu opasniji od onoga što je prosjek, ali nije ni blizu onome što su Ebola, što je SARS, MERS i one grozote od virusa koje srećom nisu uspjele napraviti pandemiju. Imamo potrošače koji su se prestrašili”, povezao je Korlević pandemiju direktno s ekonomskim posljedicama.
“U društvu prodaje snova, ti si prestrašio one koji su ti glavni pokretač društva. Godine će trebati da se vrate. A imamo avionsku industriju i cijeli taj segment koji će jako loše proći. Imamo promjene koje će ostati trajne. Nakon ovoga, jedan poljubac neće biti ono što je bio poljubac. Ono druženje koje je nekad bilo, neće biti takvo druženje”, objasnio je posljedice po društvene obrasce ponašanja.
A cjepivo kao mogući spas?
“Cjepivo nikada nije 100 posto sigurno. Niti kada nas se bude cijepilo 60 posto, nećemo moći reći da je sada sve riješeno. Pogotovo ako taj virus izaziva slab odgovor tijela (da stvara) antitijela. Bit će vjerojatno kao s gripom, da ćemo se morati cijepiti svake godine. I to je jedna, onako, srednje loša prognoza. Naravno da će ovaj virus ostati. Nas je puno na planetu i nije samo ta bolest. Bolesti će još doći.”
Kao posebnu opasnost Korlević je naveo mogućnost da “pobjegne”, da se počne širiti kakva sintetska bolest:
“Jer, zadnjih 60-ak godina vojske su proizvodile bolesti. To će sada moći raditi amateri kad dobiju alate iz molekularne biologije i genetike.”
Korleviću je zapravo neobično da se takvo što već nije dogodilo.
“Imamo sve alate da jedan srednjoškolac, kojega to zanima, može krenuti s tim. Uzmimo modificiranje bakterija… naprosto se modificira i pusti se nazad u prirodu”, kazao je i istaknuo da je etika jedina brana tome da se to doista ne dogodi.
Ipak:
“Ima i dobrih stvari. Sad smo naučili, kad netko ima gripu, kad je bolestan, da ne treba ići na posao. Imali smo situaciju da je netko imao gripu, došao je na posao i zarazio je pola kolektiva onim virusima koje je donio. Ovo je jedna generalna proba za trenutak kad nam dođe pandemija koja će biti neopisivo opasnija od ove. Sad znamo što treba raditi.”
U konačnici, kazao je, ako bi se gledali svi mogući scenariji, ne treba isključiti mogućnost da čovjeka, homo sapiensa, više ne bude bilo za, primjerice, sto godina.
“Što znači da nas više nema? Netko će nas naslijediti. Ako je to homo superior, onda je on onaj koji preuzima naše poslanje. Ako su to roboti, onda mi nestajemo kao vrsta, ali ne nestaje ono što je misija širenja. Ako nestaju roditelji, a ostaju djeca, je li bitno što su nestali roditelji? U ovom slučaju je problem da ako se desi da nestanemo, to će biti vjerojatno naša odluka. Neće biti odluka umjetne inteligencije, neće biti odluka homo superiora, nego ćemo mi biti ti koji će zaključiti da je opstanak suviše kompliciran, pa se nećemo razmnožavati.”
Cijelu emisiju pogledajte u videu.
