𝐙𝐧𝐚𝐭𝐞 𝐥𝐢 𝐝𝐚 𝐬𝐞 𝐣𝐞𝐝𝐢𝐧𝐨 𝐮 𝐤𝐚š𝐭𝐞𝐥𝐢𝐫𝐬𝐤𝐨𝐦 𝐤𝐫𝐚𝐣𝐮 𝐤𝐫𝐮𝐦𝐩𝐢𝐫 𝐳𝐨𝐯𝐞 𝐠𝐫𝐚𝐦𝐩𝐞𝐫? 𝐈 𝐝𝐚 𝐣𝐞 𝐬𝐥𝐚𝐬𝐭𝐚𝐧 𝐤𝐚𝐨 𝐧𝐢𝐣𝐞𝐝𝐚𝐧 𝐝𝐫𝐮𝐠𝐢? A upravo krumpiru posvećena je fešta Gramperijada, koja se na velika vrata vraća u Kaštelir ovog četvrtka, 28. srpnja, na Placu od 18 sati. Dođite i kušajte domaće i međunarodne delicije spravljene od grampera, provjerite što nude lokalni OPG-ovi na izložbi i saznajte koliko teži najveći gramper ili se okušajte u brzom guljenju i(li) jedenju grampera. U parku iza crkve organizirana je zabava za djecu i mlade, a svih čeka i veliki koncert popularnog Night Express Banda.
No, znate li uopće odakle dolazi riječ gramper, budući da se krumpir samo u Kašteliru tako zove?
Dok će mnogi imati upitnik nad glavom kad čuju riječ gramper, bit će ipak onih koji će znati da se ta riječ koristi samo u kaštelirskom mikrodijalektu.
Kaštelirci, oni stariji, pamte da je prije pola stoljeća upravo s područja njihove lijepe općine, smještene u zaleđu Poreča, dolazilo čak 70 posto istarskih krumpira. No, danas se to ukusno i zdravo povrće proizvodi isključivo za vlastite potrebe, onoliko koliko je potrebno za jednu obitelj, jer su se mnogi orijentirali na profitabilnije poslove – čitaj TURIZAM. Općina Kaštelir-Labinci u zadnje vrijeme doživljava pravi turistički boom, a vile s bazenom, od koje su neke među najluksuznijim na Jadranu, niču kao gljive nakon kiše. I izvrsno se pune. No, vratimo se gramperu i Gramperijadi.
Ova jezična zanimljivost, o kojoj se priče o porijeklu usmeno prenose generacijama, vodi nas daleko u prošlost, a ima navodno veze s prolaskom Napoleonove vojske ovim prostorima. U ono je vrijeme živio u Kašteliru stari francuski kuhar koji je pripremao hranu za Napoleonove vojnike i oko kojeg je, očekivano, uvijek bilo djece. Kuhara su vojnici zvali od milja nono, odnosno grand pere na francuskom jeziku. Klinci nisu razumjeli francuski jezik, pa su nekako pečeni krumpir koji bi im kuhar dodijelio dok je kuhao povezali s riječima „grand pere“. To se izgovara gran per, što je naposljetku ispalo gramper.
Je li to zaista tako bilo teško je reći, ali svakako je moguće. Povijesna povezanost postoji, jer se upravo u prvoj polovici 19. stoljeća u Istri počeo širiti krumpir. Njegova sve veća proizvodnja dovela je tad do demografskog rasta Poluotoka.
Interesantno je i to što se ova općina sastoji od dva naselja, koji se razlikuju i jezično. U Kašteliru se priča hrvatski jezik i čakavski dijalekt, pa će se tako čuti riječ gramper, dok se u Labincima govori mahom na talijanskom dijalektu, pa je krumpir u tom dijelu općine patata.
Da vrijedni Kaštelirci znaju cijeniti svoje posebnosti i turistički ih valorizirati dokazuje višegodišnja manifestacija, Gramperijada, koja se održava svake godine usred ljeta. Tradiciju je zadnje dvije godine prekinula pandemija koronavirusa ali svima draga manifestacija vraća se u četvrtak u velikom stolu. Provjerite što su domaćini pripremili.
