Volonteri i aktivni članovi udruga koji su se u protekle dvije godine uključili u organizaciju i provedbu manifestacija Stari samanj pod kaštelom i Fešta Sv. Martina u Vrsaru obišli su više lokacija u Istri koje su primjeri dobre prakse očuvanja i promocije baštine. Posjetili su EKO MUZEJ „Istrian de Dignan“ u Vodnjanu, špilju Feštinsko kraljevstvo, odradili radionicu pazinskog cukerančića i zaključili izlet posjetom Festivalu supe u Rovinjskom selu, doznajemo od Tee Štifanić iz Turističke zajednice općine Vrsar.
Evo detalja gdje su sve bili i što su posjetili:
EKO MUZEJ „Istrian de Dignan“ – Kuća tradicije i didaktička farma
EKO MUZEJ u Vodnjanu se sastoji od više cjelina a to su: kuća tradicije, didaktička farma i vrt, te eco-laboratorij. Za vrijeme posjeta „Kući tradicije“ mnogi su Vrsarani prepoznali predmete iz svog djetinjstva ili iz kuhinja svojih nona poput mlinca za papar ili kavu, štrukapatate, brustolin (lončić za prženje kave ili ječma), ručne mašine za pripremu kobasica i mnogih drugih. Na samom ulazu u kuću tradicije, u takozvanom „ženskom dijelu“ prisutna je i još uvijek funkcionalna velika krušna peć koja je nekad služila za prehranu stanovnika Vodnjana, a danas se koristi za demonstracije i radionice pogotovo za djecu. Osim kuhinjskih predmeta, u kući tradicije mnogi su prepoznali predmete iz konobe poput torča za grožđe, lambika za rakiju i mašine za sumpor, a u nastavku su pogledali kako je nekada izgledala soba dobrostojeće obitelji i soba siromašnih stanovnika vodnjanštine. Zahvaljujući sunčanom vremenu i gostoprimstvu udruge „Istrian de Dignan“ koja vodi Eko Muzej, Vrsarani su posjetili didaktički vrt gdje se uzgajaju autohtone sorte bilja i didaktičku farmu na kojoj obitavaju domaće istarske životinje poput magaraca, koza, kokoši i pasa među kojima najveću pažnju plijeni fotogeničan boškarin Boško. Udruga Istrian de Dignan i baštinska zajednica Vrsara prepoznale su zajedničke vrijednosti očuvanja i prenošenja tradicije, te poticanja zajedništva.
ŠPILJA FEŠTINSKO KRALJEVSTVO
Vesela je grupa Vrsarana nastavila put ka srcu Istre do sela Feštini nedaleko Žminja, gdje se svojim prirodnim ljepotama ističe špilja Feštinsko kraljevstvo. Špilja je otkrivena tridesetih godina prošlog stoljeća, kada je Tone Božac zvani „Frajtar“ prilikom sadnje vinograda slučajno otkrio špilju. Naime, prilikom kopanja rupe za sadnju novog trsa, propao mu je „pikun“ (kramp) u jamu. Špilja obiluje sigastim oblicima među kojima se mogu prepoznati ‘čarobnjakov šešir’, ‘kulu babilonsku’ i ogromna ‘šišmiševa krila’ neobično prekrivena ogrankom korijena vinove loze koja se napaja vodom sa špiljskog dna. Zabavno je bilo i na površini špilje, gdje su nas domaćini dočekali s istarskim slasticama i starim igrama.
PAZINSKI CUKERANČIĆ
Umijeće izrade pazinskog cukerančića je Ministarstvo kulture RH uvrstilo na nacionalnu listu nematerijalnih kulturnih dobara. Radionicu izrade pazinskog cukerančića predstavila je ljubiteljica istarske tradicije i tradicionalne gastronomije, Davorka Šajina jedna od glavnih pokretača upisa pazinskog cukerančića na listu, koja je prisutnima na radionici pokazala tradicionalan način na koji su se ti cijenjeni keksi nekada pekli u Istri. Recept je naslijedila od svoje mame, a ona od svoje i tako daleko u prošlost. Cukerančić , specifičan za središnju Istru, bio je tradicionalni svatovski kolač koji se ponovno sve više prodaje i peče upravo za tu prigodu. Tijekom radionice mnoge su se Vrsaranke i neki Vrsarani okušali u izradi svog cukerančića, dok su se ostali sladili onima koje je gda. Šajina prethodno pripremila na ognjištu. Ova radionica je primjer dobre prakse funkcioniranja baštinske zajednice na istarskom području. Sudionici bili oduševljeni slasticama, stečenim znanjem i načinom prenošenja baštine.
BAŠTINSKA ZAJEDNICA VRSARA
Baštinskim zajednicama nazivamo nositelje baštine koji danas njeguju tradicijske prakse i osiguravaju opstanak i razvoj nematerijalne kulture. Definiciju baštinske zajednice određuje Okvirna konvencija Vijeća Europe o vrijednosti kulturne baštine za društvo (2005.). Baštinske zajednice nisu brojno ograničene, mogu ih sastavljati članovi jedne obitelji, a mogu biti i vrlo velike. Dio baštinske zajednice može biti svatko tko baštinu cijeni, čuva je javnim djelovanjem i prenosi budućim naraštajima.
Izletu je prisustvovalo 48 članova baštinske zajednice Vrsara (volontera i članova udruga) koji su se u protekle dvije godine uključili u organizaciju i provedbu manifestacija Stari samanj pod kaštelom i Fešta Sv. Martina. Za manifestaciju Stari samanj pod kaštelom volonteri izrađuju odjeću, pripremaju ukrase i dekoriraju prostore u srednjevjekovnom duhu, sudjeluju kostimirani u provedbi manifestacije u sklopu interaktivne igre, dječjeg kutka ili izrade kruha i tjestenine. Volonteri Starog samanja upoznaju posjetitelje s prošlošću tijekom koje je Statut regulirao život stanovnika Vrsara, te kroz igru prenose znanje o vrsarskoj kulturnoj i povijesnoj baštini. Kostimi koje volonteri nose, izrađeni su tijekom zimskih radionica inspirirani nekadašnjom odjećom Vrsara.
Za trajanja Fešte Sv. Martina, zaštitnika Vrsara, članovi vrsarskih udruga pripremaju tradicionalna jela za svoje sugrađane, zabavljaju ih plesom i pjesmom, pripremaju dječje radionice i igre, te svatko na svoj način doprinosi boljem suživotu u zajednici.
Baštinske zajednice Vrsara djeluju unutar mnogobrojnih udruga koje svojim djelovanjem njeguju kulturnu i prirodnu baštinu. Osim toga baštinske zajednice se aktiviraju u sklopu raznih manifestacija koje su usmjerene lokalnoj zajednici ili turistima. Baštinska zajednica može biti temelj za očuvanje baštine njezinom primjenom (interpretacijom) jer upravo iz interpretacije proizlazi načelo: „ s prepoznavanjem – poštivanje i s poštivanjem – očuvanje“ .
TZO Vrsar je pokrenuo i unaprijedio svoje djelovanje u radu s baštinskim zajednicama projektom „Uživam tradiciju po kulinarskoj transverzali od Panonije do Jadrana“ u okviru prekograničnog programa Interreg V-A Slovenija-Hrvatska. Uključivanje baštinskih zajednica u turističke manifestacije vođeno je Okvirnom konvencijom Vijeća Evrope o vrijednosti kulturne baštine za društvo (Faro konvencija) i UNTWO konvencijom o etici turizma (2017.) prema kojoj koristi od turizma prije svih moraju imati lokalno stanovništvo i zajednica, saznali smo od Tee Štifanić.
