Svjesni su da cjepivo možda neće biti djelotvorno, ali su spremni preuzeti rizik
Talijanski ministar zdravstva Roberto Speranza kaže da bi prve doze cjepiva protiv koronavirusa mogle stići u rujnu ili do kraja ove godine, a riječ je o cjepivu koje su stvorili britanski i talijanski znanstvenici.
Sveučilište Oxford je u laboratoriju Jenner Institute razvilo cjepivo protiv COVID -19 koje su nazvali AZD1222. Očekuju kako će ga s britansko-švedskom farmaceutskom kućom AstraZeneca plasirati na tržište do kraja godine, piše precisionvaccinations.
Na njemu je grupa britanskih znanstvenika u suradnji s talijanskim proizvođačima cjepiva započela raditi 24. siječnja ove godine, a s AstraZenecom su potpisali ugovor koji im omogućuje dio proizvodnje u Italiji te plasman tog cjepiva diljem Europe i drugih država svijeta. Osobiti naglasak su stavili na važnost dostupnosti cjepiva u zemljama niskog razvoja.
Ugovor o otkupu 400 milijuna doza cjepiva za sve stanovnike Europske unije, uključujući Hrvatsku, potpisale su Njemačka, Francuska, Italija i Nizozemska, a preuzela ga je i Europska komisija. Oxford trenutačno provodi klinička istraživanja.
Navodi se kako je cjepivo do sada primilo oko 320 ljudi tijekom ispitivanja te da su rezultati bili jako dobri, a od nuspojava navode privremeni porast tjelesne temperature, simptome nalik gripi, glavobolju ili bolove u ruci. Ističu da je u tijeku treća faza kliničkih ispitivanja na više od 10.000 dobrovoljaca u Velikoj Britaniji.
Ističu kako je AstraZeneca svjesna da cjepivo možda neće biti djelotvorno, ali su spremni preuzeti rizik.
“Nisu objavili podatke o fazama i rezultatima i teško je vjerovati da će sve biti spremno do jeseni kako su objavili. No pozitivno je to što će cjepivo biti pristupačno za cijeli svijet i doza bi trebala stajati svega 75 kuna, što su troškovi proizvodnje. To je dobar način da se doprinese borbi protiv zaraze bez da netko na tome zarađuje”, komentirao je znanstvenik prof. dr. sc. Ivan Đikić sa sveučilišta u Frankfurtu.
Pojasnio je i kako cjepivo djeluje. Kvalitetni vektor adenovirusa čimpanze koristio se već za razvoj drugih cjepiva.
“Taj vektor su genetskim materijalom modificirali tako da ima antigene na koje će naš organizam stvoriti protutijela. Stručno to zvuči konkretno i dobro, pogotovo jer su njihovi rezultati istraživanja koje su provodili na rhesus majmunima bili jako dobri. Majmune su cijepili, izložili ih korona virusu, a oni su potom stvarali neutralizirajuća protutijela. No kako će to sve djelovati na čovjeka, treba pričekati do kraja kliničkog istraživanja”, kazao je prof. Đikić dodajući kako vjeruje da će cjepivo biti sezonskog karaktera i primat će se jednokratno te će cijeli sustav biti nalik cijepljenju protiv gripe i sličnih bolesti.
Cijeli članak pročitajte na portalu Rtl.hr
