Svake godine 10. listopada obilježava se Svjetski dan mentalnog zdravlja. Cilj obilježavanja jest podizanje svijesti o mentalnom zdravlju, a prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) mentalno zdravlje jest ”stanje potpunog tjelesnog, mentalnog i društvenog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti ili slabosti, odnosno stanje blagostanja u kojem pojedinac ostvaruje vlastite sposobnosti, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodonosno te je sposoban dati svoj doprinos zajednici” (WHO, 2001).
Svjetska federacija za mentalno zdravlje, koja je osnivač Svjetskog dana mentalnog zdravlja, predstavila je ovogodišnju temu Svjetskog dana mentalnog zdravlja koja glasi “Mentalno zdravlje je univerzalno ljudsko pravo”. Ovogodišnja tema ima za cilj podizanje svijesti i unapređivanje znanja te pokretanje akcija koje promiču i štite svačije mentalno zdravlje kao univerzalno ljudsko pravo. Ove godine Svjetska federacija za mentalno zdravlje obilježava svoju 75. godišnjicu djelovanja.
Mentalno zdravlje jest i treba biti osnovno ljudsko pravo. Svatko, tko god i gdje god bio, ima pravo na najviši mogući standard mentalnog zdravlja jer je dobro mentalno zdravlje ključno za naše cjelokupno zdravlje i dobrobit. Prema naputcima Svjetske zdravstvene organizacije to uključuje pravo na zaštitu od rizika za mentalno zdravlje, pravo na dostupnu, pristupačnu, prihvatljivu i kvalitetnu skrb te pravo na slobodu, neovisnost i uključenost u zajednicu. Ovogodišnji Svjetski dan mentalnog zdravlja želi istaknuti kako psihičko zdravstveno stanje nikada ne bi smjelo biti razlog za uskraćivanje osnovnih ljudskih prava te da svaki pojedinac ima pravo odlučivati o vlastitom zdravlju. Ipak, u cijelom svijetu ljudi s psihičkim problemima i dalje doživljavaju širok raspon kršenja ljudskih prava.
Mentalno zdravlje jedan je od glavnih izazova 21. stoljeća, a u Hrvatskoj i zemljama EU sve više mladih susreće se s poteškoćama mentalnog zdravlja
Svjetska zdravstvena organizacija ističe kako jedan od osam ljudi u svijetu živi s poteškoćama mentalnog zdravlja, a to utječe na njihovo fizičko zdravlje i dobrobit te na način na koji se povezuju s drugima i njihovu egzistenciju općenito. Poteškoće mentalnog zdravlja također pogađaju i sve veći broj adolescenata i mladih ljudi. Već godinama se upozorava da je mentalno zdravlje najveći izazov 21. st. te kako je depresija kao poteškoća mentalnog zdravlja osobito u porastu i to već kod djece i mladih. Od depresije u Europi i Hrvatskoj najviše obolijeva radno aktivno stanovništvo odnosno ljudi u dobi od 20 do 60 godina. Hrvatska se susreće s porastom mentalnih poremećaja, prvenstveno anksiozno-depresivnih i to u svim dobnim skupinama, a poglavito među mladima. Procjenjuje se da od mentalnih bolesti boluje oko 20% stanovništva RH. Prema UNICEF-ovom izvještaju o mentalnom zdravlju djece i mladih iz 2021. godine, učestalost mentalnih poremećaja kod djece u dobi između 10 i 19 godina u Europi iznosi 16,3%, dok je na razini svijeta učestalost 13,2%. Prema dostupnim podacima u Hrvatskoj je učestalost mentalnih poremećaja u toj dobnoj skupini 11,5%, odnosno procjenjuje se da skoro 50 000 djevojčica i dječaka živi s nekim od mentalnih poremećaja. Na pojavu mentalnih poteškoća utječu različiti čimbenici poput pandemije, elementarnih nepogoda, rata, financijske krize i dr. Sustavna i dostupna skrb o mentalnom zdravlju jedan je od najvećih izazova za Hrvatsku, a za unapređenje mentalnog zdravlja ključna su sveobuhvatna ulaganja u socijalni, zdravstveni i obrazovnog sektor te suradnja svih nadležnih institucija, ali i angažman i osviještenost društva u cjelini jer mentalno zdravlje jest i treba biti univerzalno ljudsko pravo te kao takvo treba predstavljati prioritet društva. Prema izvješću ”Ukratko o zdravlju” (eng. ”Health at a Glance”) kojeg svake druge godine objavljuje Europska unija, podaci za 2022. godinu pokazuju da gotovo svaki drugi mladi Europljanin u dobi između 15. i 24. godine ima nezadovoljene potrebe za mentalnim zdravljem, a u nekoliko zemalja EU-a udio mladih u dobi od 18 do 29 godina koji prijavljuju simptome depresije udvostručio se tijekom pandemije.
Stoga je Europska unija u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021.–2027. predvidjela ukupno 1,23 milijarde EUR potpore za aktivnosti u području mentalnog zdravlja i taj je iznos dostupan za financiranje aktivnosti kojima se izravno ili neizravno promiče mentalno zdravlje, od istraživanja do kampanja za informiranje, od izgradnje kapaciteta i prijenosa najboljih zdravstvenih praksi do psihološke potpore pacijentima oboljelima od raka i ukrajinskim izbjeglicama. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je za područje mentalnog zdravlja do 2030. godine postavila određene ciljeve djelovanja te će podupirati države članice EU-a u njihovih nastojanjima da ih ostvare. Ti ciljevi obuhvaćaju sljedeće:
- Integriranje mentalnog zdravlja u različite politike
- Promicanje dobrog mentalnog zdravlja, prevencija i rana intervencija u području problema s mentalnim zdravljem
- Podupiranje mentalnog zdravlja djece i mladih
- Pružanje pomoći onima kojima je najpotrebnija
- Uklanjanje psihosocijalnih rizika na radnom mjestu
- Jačanje sustava mentalnog zdravlja i poboljšanje pristupa liječenju i skrbi
- Destigmatizacija osoba koje imaju problema s mentalnim zdravljem
Zalaganje za mentalno zdravlje na globalnoj razini
U Zdravom gradu Poreč mentalno zdravlje već 30 godina prepoznato i valorizirano kao osnovno ljudsko pravo, a lokalna vlast prepoznaje dobiti od ulaganja u programe zaštite mentalnog zdravlja
Zdravi grad Poreč, čija je glavna djelatnost psihosocijalna podrška i unapređenje mentalnog zdravlja, kao dio projekta Zdravih gradova Svjetske zdravstvene organizacije, usmjeren je zdravlju koje je dostupno svima. Ovaj projekt formalno djeluje u Poreču već 30 godina te od tada predstavlja osnovu za inovativno djelovanje u promicanju zdravlja građana u zajednici. U samim temeljima djelovanja Zdravog grada, njegovih programa kao i rada Savjetovališta jest ideja kako je mentalno zdravlje univerzalno ljudsko pravo te kako svaki pojedinac ima pravo na dostupnost i kvalitetu preventivnih i kurativnih programa i usluga za zaštitu mentalnog zdravlja i zdravlja općenito. To ističemo ne samo na Svjetski dan mentalnog zdravlja već tijekom cijele godine. Sve to ne bi bilo moguće bez financijske potpore lokalne politike koja također prepoznaje važnost mentalnog zdravlja te višestruku dobit od ulaganja u programe zaštite mentalnog zdravlja u zajednici.
Više o mentalnom stanju u Europi te ciljevima i ulaganjima u mentalno zdravlje možete pročitati na mrežnim stranicama:
https://health.ec.europa.eu/state-health-eu/health-glance-europe_hr i
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX%3A52023DC0298.
Dajana Miloš Uzelac
psihologinja i muzikoterapeutkinja
Zdravog grada Poreč
