U prepunoj dvorani Zdravog grada Poreč je u petak 8. studenog 2019. godine prof. dr. sc. Olivera Koprivnjak, profesorica na Medicinskom fakultetu u Rijeci održala predavanje o važnosti masti u prehrani. Zainteresiranoj publici dala je važne i znanstveno utemeljene informacije o korištenju masti u prehrani, priopćeno je iz Zdravog grada.
Masti u prehrani ne trebamo izbjegavati, no trebamo ih znati pravilno koristiti. Preporučeni dnevni unos za odraslu osobu od 80 kilograma je 70 grama masti, od toga 50 grama unesemo kroz različite namirnice, a da nismo ni svjesni ako pažljivo ne čitamo deklaracije (nevidljive masti). Ostalih 20 grama ili 3 jušne žlice ulja unosimo svjesno putem salate ili pečenja mesa.
Važne nove spoznaje o mastima jesu da se mozak ne hrani samo glukozom nego i kratkolančanim masnim kiselinama koje se puno lakše probavljaju od dugolančanih i služe za prevenciju neurodegenerativnih bolesti. Novija istraživanja također pokazuju da su membrane stanica važniji dio od same jezgre stanice. Putem membrane, stanica komunicira s ostalim stanicama i šalje svoje poruke, a membrane se hrane nezasićenim masnim kiselinama. Upravo uz pomoć tih masnih kiselina je komunikacija među stanicama brža i efektivnija. Isto tako, uz to što hrane mozak i izgrađuju stanične membrane, masne kiseline služe i kao signalne molekule koje utječu na imunosni sustav i balansiraju upalna i protuupalna svojstva organizma.
One masti koje povoljno utječu na organizam i snižavaju stopu smrtnosti jesu višestruko i jednostruko nezasićene masne kiseline. Višestruko nezasićene jesu suncokretovo i sojino ulje, a jednostruko nezasićene su maslinovo i repičino ulje, no budući da te masti brzo oksidiraju na visokim temperaturama, ne treba ih koristiti za prženje.
Masti koje povećavaju stopu smrtnosti jesu zasićene masti poput svinjske masti i maslaca, a masti koje najviše doprinose stopi smrtnosti jesu transmasne kiseline kojih najviše ima u proizvodima tipa margarina. Ipak, u posljednje vrijeme se smanjuje omjer trans masnih kiselina u margarinu s obzirom da godinama postoje dokazi o njihovoj štetnosti.
Od masti za prženje u dubokom ulju (friteze) preporučuje se palmin olein, a od maslaca je bolje izabrati domaći maslac od običnog, jer domaći maslac sadrži više vode od standardnog maslaca te time i manje masti.
Transmasne kiseline su imaju kancerogena svojstva za naš organizam i na njih trebamo posebno pripaziti na deklaracijama. Važna informacija je da ako na proizvodu/deklaraciji piše „djelomično hidrogenizirano“, to znači da ta namirnica sadrži transmasne kiseline, a ako na deklaraciji piše „potpuno hidrogenizirano“ onda ta namirnica ne sadrži transmasne kiseline.
Zaključak predavanja prof. Olivere Koprivnjak je da ne izbjegavamo masti u prehrani. Isto tako, da prednost dajemo maslinovom i repičinom ulju, a da manje koristimo svinjsku mast i maslac te da pazimo na transmasne kiseline čitajući deklaracije na proizvodima.
Izvor: Zdravi grad Poreč – Marijana Rajčević Kazalac, psihologinja- psihoterapeutkinja
