Hospicij će se sastojati od stacionarnog dijela s 14 kreveta, smještenih u jednokrevetne ili dvokrevetne sobe za pacijente kojima liječenje u bolnici nije potrebno, a za koje skrb kod kuće nije moguća te posebnog prostora gdje će svim pacijentima i njihovim obiteljima na raspolaganju biti socijalno-psihološka, duhovna i volonterska pomoć.
U neposrednoj blizini nove Opće bolnice i buduće Medicinske škole u Puli, na površini od 1.259 četvornih metara, upravo je u tijeku izgradnja zdravstvene ustanove za palijativnu skrb – Hospicij blaženog Miroslava Bulešića. Značajna je to vijest budući čitava država ima samo jednu ustanovu tog tipa, onu u Rijeci. Palijativna skrb zasad je organizirana pri domovima zdravlja i ponekom bolničkom odjelu, a potrebe za takvom vrstom njege postoje u svakom kutku Hrvatske.
Grad Pula, Istarska županija te Porečko-pulska biskupija potpisali su još 2015. godine pismo namjere o gradnji i opremanju hospicija. Planiranje o gradnji i organiziranju hospicija temeljeno je na potrebama bolesnika i njihovih obitelji za cjelovitom skrbi i u stacionarnim uvjetima, ali i na potrebama pružatelja skrbi za dodatnim obrazovanjem koje se dosad izvodilo samo u Zagrebu. Inače, inicijatoricom, pokretačicom i motivatoricom cjelokupnog projekta smatra se dr.sc. Julijana Franinović Marković.
Kamen temeljac pulskom Hospiciju položen je koncem studenog 2018. godine. Gradonačelnik Boris Miletić ocijenio je kako će Pula dobiti ustanovu od velike važnosti za sve terminalne bolesnike i članove njihovih obitelji, jer će im se omogućiti adekvatan smještaj koji je nedostajao.
“Izgradnja hospicija za najteže bolesnike vrlo je važan projekt koji će dodatno oplemeniti skrb za one najpotrebitije“, poručio je.
Radovi na izgradnji vrijedni su 16 milijuna kuna od čega 10 osigurava Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova iz državnog proračuna, dok će ostatak sredstava za izgradnju osigurati Porečko-pulska biskupija (1-2 milijuna kuna prema prijašnjim izračunima). Troškovi opremanja predviđeni u iznosu od 2,5 mil. kuna + PDV trebali bi se dijeliti među potpisnicima Pisma namjere u jednakim omjerima od jedne trećine, dakle između Biskupije, Županije i Grada.
Završetak gradnje planirao se još u svibnju ove godine, ali korona je prolongirala radove pa će vjerojatno otvorenje biti početkom iduće godine. Boravak u ustanovi svim će korisnicima biti besplatan.
Hospicij će se sastojati od stacionarnog dijela s 14 kreveta, smještenih u jednokrevetne ili dvokrevetne sobe za pacijente kojima liječenje u bolnici nije potrebno, a za koje skrb kod kuće nije moguća te posebnog prostora gdje će svim pacijentima i njihovim obiteljima na raspolaganju biti socijalno-psihološka, duhovna i volonterska pomoć. Uz pružanje palijativne skrbi za, kako se predviđa, 220 pacijenata godišnje, u hospiciju će se, u suradnji sa Sveučilištem Jurja Dobrile i Medicinskom školom organizirati i edukacija osoblja s ciljem da se bolesnicima i članovima njihovih obitelji omogući što kvalitetnija usluga.
Caritas Porečko-pulske biskupije osnivač je i, u suradnji s Gradom i Županijom, budući upravljač zdravstvene ustanove za palijativnu skrb odnosno Hospicija blaženog Miroslava Bulešića. Palijativna skrb, čija su načela poznata i usvojena na razini svjetske zdravstvene organizacije, označava nastojanje poboljšanja kvalitete života bolesnika i njihovih obitelji kada su suočeni s teškom bolešću, a uključuje prevenciju, rano otkrivanje, kvalitetne procjene i liječenja boli kao i fizičke, psihosocijalne i duhovne teškoće koje nerijetko prate završno razdoblje života. U domaćem javnozdravstvenom sustavu palijativna skrb dosad je bila poprilično zanemarena uzevši u obzir širinu problema; terminalni bolesnici ne pate samo fizički već i psihički, duhovno, često i financijski, a jednako tako pate i njihove obitelji pa se organiziranju pomoći mora pristupiti interdisciplinarno.
Začeci palijativne skrbi u Hrvatskoj sežu do 2005. godine kada je volonterski palijativni tim Lige protiv raka iz Pule tijekom šest godina stvarao temelje profesionalne palijativne skrbi pa je tako 2011. u Istarskoj županiji pokrenut prvi mobilni palijativni tim, a 2017. drugi i oba djeluju u okviru Istarskih domova zdravlja. Upravo je Istarska županija među prvima u Hrvatskoj financirala uključivanje palijativne skrbi u primarni sustav zdravstvene zaštite, a kasnije je sredstva podmirivao HZZO. Naime, projekt organiziranja palijativne skrbi u Istarskoj županiji bio je kvalitetan i održiv te je uključen u Strateški plan razvoja palijativne skrbi Republike Hrvatske.
Izvor: Gradonačelnik.hr
