Od moždanog udara umire trostruko više žena nego od karcinoma dojke. Udar se može prevenirati, a ako do njega već dođe, ključno je prepoznati simptome.U slučaju nastupa moždanog udara vrijedi pravilo „Vrijeme je mozak – Time is Brain“. U svakoj minuti bez opskrbe krvlju odumire oko 2 milijuna neurona. Suvremene metode hitnog liječenja omogućavaju da se ponovno uspostavi moždani protok i spriječi oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira, a time i posljedični invaliditet.
Na Odjelu za neurologiju Opće bolnice Pula godišnje se hospitalizira oko 500 pacijenata radi moždanih udara. U razdoblju od 2018. do 2022. godine u pulskoj je bolnici hospitalizirano čak 1.795 bolesnika s ishemijskim moždanim udarom.
Moždani udar (cerebrovaskularni inzult, apopleksija, kap) je u Hrvatskoj, isto kao i u Europi i svijetu, drugi uzrok smrti, dakle značajni zdravstveni problem. U Hrvatskoj pogađa oko 12.000 ljudi godišnje, od kojih ne preživi njih oko 5.000, od toga više žena, njih 3.000.
Nagli neurološki poremećaj
Doc. dr. sc. Dolores Janko-Labinac, dr. med., voditeljica Odjela neurologije Opće bolnice Pula pojašnjava da je moždani udar naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije uslijed čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima.
Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica što ima za posljedicu oštećenje mozga i gubitak funkcija koje taj dio mozga kontrolira. Moždani udar može biti posljedica začepljenja arterije koja opskrbljuje mozak krvlju, što se naziva ishemijski moždani udar ili infarkt mozga, koji je i najčešći. Ali, može nastati i zbog puknuća krvne žile u mozgu kada dolazi do izljeva krvi u mozak, odnosno do hemoragijskog moždanog udara.
Žene češće obolijevaju
U razdoblju od 2010. do 2021. godine u pulskoj bolnici bilježimo ukupno 193 subarahnoidalnih krvarenja (SAH). Od navedenog broja bilo je 80 muškaraca, a čak 113 žena (59 %). Žene, dakle, češće obolijevaju od SAH-a.
Zanimljivo je da je žena mlađih od 50 godina bilo samo 23 %. Kod muškaraca je drugačije, češće je do ovog stanja dolazilo i u mlađoj dobi, a ujedno je i smrtnost muškaraca bila manja (25 muškaraca prema 32 žene). Većina SAH-ova bila je posljedica ruptura aneurizmi i to u 68 posto. Kod žena je primjetno obolijevanje više i od višestrukih aneurizmatskih SAH-ova. Krvarenja bez aneurizmi u podlozi bilo je 21 %.
Posebna kategorija neaneurizmatskih krvarenja (takozvani perimenzencefalitički SAH-ovi) bili su rjeđi, 11 %. Žene češće doživljavaju aneurizmatska krvarenja (67 posto) dok su u muškaraca češća neaneurizmatska krvarenja i to posebno perimenenfalitički SAH-ovi koji u pravilu imaju dobru prognozu i ishod (u 91 % slučajeva). Riječ je o posebnoj skupini SAH-ova bez anurizmi lokaliziranih u dubokim dijelovima mozga oko moždanog debla.
Nažalost, u općoj populaciji postoji trend rasta broja SAH-ova. Zbrinjavanje SAH-a može biti kirurško, postavljanjem klipsa na vratu aneurizme ili endovaskularno, postavljanjem zavojnica unutar krvne žile. Uz to, već dulje vrijeme postoji trend endovaskularnog zbrinjavanja SAH-ova, gdje je to moguće.
Vrlo je važno upoznati se s čimbenicima rizika za nastanak moždanog udara (kojih kod žena ima više nego kod muškaraca) te s posljedicama i snažno poticati preventivno ponašanje i prepoznavanje simptoma kako bismo u slučaju potrebe mogli pomoći sebi i svojim bližnjima.
Visok tlak kao najvažniji čimbenik rizika
Čimbenici rizika na koje se može utjecati (mijenjati ih, kontrolirati i liječiti) su: visoki krvni tlak kao najvažniji čimbenik rizika, bolesti srca (osobito fibrilacija atrija – nepravilan i ubrzan rad srca), zatim šećerna bolest i povišeni kolesterol (masnoće u krvi). Tu spada i pušenje, neadekvatna prehrana, tjelesna neaktivnost, pretilost, povećana konzumacija alkohola, nedovoljno sna, tranzitorna ishemijska ataka (TIA), karotidna bolest, stres i depresija.
Postoje i čimbenici na koje nije moguće utjecati, a to su životna dob, spol, obiteljska sklonost.
Žene su ugroženije od moždanog udara zbog takozvanih specifičnih čimbenika rizika za moždani udar u što, primjerice, spadaju i oralni kontraceptivi.
Tablete za kontracepciju s vremenom su postale mnogo sigurnije, ali žene koje već imaju rizik od moždanog udara trebaju poduzeti dodatne mjere opreza. Tu je zatim i trudnoća – rizik od moždanog udara u trudnica iznosi 21 na 100 000, s najvećim rizikom od moždanog udara u trećem tromjesečju i nakon porođaja. Upravo zato trudnice s visokim krvnim tlakom trebaju se liječiti lijekovima i pažljivo nadzirati. Jedan od čimbenika je i preeklampsija – visoki krvni tlak koji se razvija tijekom trudnoće, a koja udvostručuje rizik od moždanog udara kasnije u životu, navodi nam.
U specifične čimbenike ubraja se i korištenje hormonske nadomjesne terapije, zatim migrene s aurom koje su povezane su s ishemijskim moždanim udarom kod mlađih žena, osobito ako puše ili koriste oralne kontraceptive.
Žene i muškarci koji imaju moždani udar često imaju sličan skup simptoma, ali žene češće imaju atipične, nejasne simptome.
Atipični simptomi udara kod žena
Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada i manifestiraju se kao:
- Iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, posebno ako je zahvaćena samo jedna strana tijela
- Iznenadne smetnje govora – otežano razumijevanje, izgovaranje ili gubitak govora
- Iznenadne smetnje vida – naglo zamagljenje ili gubitak vida
- Iznenadne smetnje u hodu, nesigurnost i zanošenje u hodu, gubitak ravnoteže, vrtoglavice
- Iznenadna jaka glavobolja koja može biti praćena mučninom i povraćanjem
Kod žena se prisutni simptomi moždanog udara ponekad razlikuju od uobičajenih, te upravo zbog toga stvaraju problem, jer često nisu prepoznati kao simptom moždanog udara, a liječenje je često odgođeno.
Specifični simptomi moždanog udara kod žena na koje valja pripaziti su: gubitak svijesti ili nesvjestica, zatim atipični umor i slabost, poteškoće ili kratkoća daha, ali i zbunjenost, nereagiranje ili dezorijentacija. Mogu se pojaviti i nagle promjena ponašanja, opća nelagoda, uzrujanost, konfuzija, mučnina ili povraćanje i štucanje.
Od moždanog udara umire više žena nego muškaraca te je moždani udar kod žena još uvijek podcijenjen zdravstveni problem te je stoga potrebna edukacija i podizanje svijesti o problemu moždanog udara kod žena na razini struke, ali i šire javnosti.
O ozbiljnosti ove bolesti govori i činjenica da svake godine od moždanog udara umre trostruko više žena nego od karcinoma dojke. Upravo je zato Hrvatsko neurološko društvo 2019. godine pokrenulo kampanju “Dan crvenih haljina” posvećenu borbi protiv moždanog udara u žena, a obilježava se prvog petka u veljači dok naša bolnica pažnju na moždani udar usmjerava na “Tjednu mozga” kojeg svake godine obilježavamo u ožujku.
Liječenje ishemičnog moždanog udara mora započeti u roku od 4,5 sata od pojave prvih simptoma
Kod liječenja moždanog od izuzetne je važnosti što prije bolesnika odvesti liječniku, jer je rizik za ponavljanje najveći unutar 24 sata od prvog udara.
Moždani udar je hitno medicinsko stanje, zahtijeva brzu reakciju u prepoznavanju simptoma, transport i hitno liječenje u roku od najviše 4,5 sata od nastupa simptoma kako bi se smanjile velike posljedice oštećenja mozga, invaliditeta ili čak smrtnog ishoda.
Kako si pomoći?
Rizik se može smanjiti jednostavno pridržavajući se slijedećih preporuka:
- Prepoznati i liječiti svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu kolesterola i fibrilaciju atrija
- Biti tjelesno aktivni i redovito vježbati, no ne pretjerivati s naporom
- Održavati pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća
- Ograničiti konzumaciju alkohola
- Ne pušiti (odnosno u slučaju da ste pušač potražiti pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja)
- Brinuti o svom mentalnom zdravlju, održavati socijalne kontakte i baviti se rekreativnim aktivnostima
- Uredno spavati jer se tijekom sna tijelo regenerira
Naučimo prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražimo pomoć u slučaju potrebe.
Izvor Opća bolnica Pula
#pula #pulskabolnica #zdravlje #općabolnicapula #moždaniudar #zdravlje #prevencija #neurologija #hitnapomoć #svijestozdravlju #medicina #istra #istarskažupanija #zatražipomoć
