U tjednu od 17. do 23. veljače u RH se obilježava 18. Tjedan psihologije pod pokroviteljstvom Hrvatskog psihološkog društva. Tim psihologinja Zdravog grada Poreč također 18. godinu za redom obilježava tjedan psihologije u Poreču prigodnim programom koji je poveo građane na put kroz psihologiju i upoznavanje zvanja psihologa.
Centralna tema 18. Tjedna psihologije je Čuvajmo mentalno zdravlje! Porečki zdravo gradski tim godinama realizira projekt Zdravi grad Poreč usmjeren promociji zdravlja i zdravih životnih izbora s posebnim usmjerenjem zaštiti mentalnog zdravlja u svih 30 godina djelovanja projekta Zdravi grad u Poreču.
Tako je Poreč jedna od rijetkih zajednica koja odgovara na potrebe stanovnika i izazove u posljednjim desetljećima te u potpunosti se uklapa u ovogodišnju centralnu temu 18. Tjedna. Zaštita mentalnog zdravlja koju Poreč u lokalnom savjetovalištu Zdravog grada osigurava svojim stanovnicima i onima susjednih gradova i općina je visok nadstandard naše zajednice usmjeren dostupnoj zaštiti mentalnog zdravlja. Gradska ustanova Zdravi grad Poreč danas ima 6 zaposlenih psihologa sve redom s europskim psihoterapijskim diplomama ili su na putu stjecanja istih.
Stručni tim ustanove osigurava usluge savjetovanja, psihosocijalne podrške te po potrebi psihoterapije, a omogućava prihvat osoba na ranoj razini osobnih i/ili obiteljskih rizika za teškoće mentalnog zdravlja. Jedna od godišnjih aktivnosti psihologa ustanove je i uključivanje u obilježavanje Tjedna psihologije u cilju destigmatizacije psihologije i psihologa. Omogućiti ljudima da bolje razumiju zvanje psihologa i psihologiju kao znanost te da potom spremno koriste psihološke usluge koje im stoje na raspolaganju, a tijekom životnih stresova, osobnih kriza, rasta i razvoja ili u raznim izazovnim fazama obiteljskog ciklusa.
Slika mentalnog zdravlja ljudi 21. stoljeća 21. stoljeće je od Svjetske zdravstvene organizacije proglašeno stoljećem krize mentalnog zdravlja u kojemu je narušeno mentalno zdravlje svih dobnih skupina stanovnika jedan od najvećih javno zdravstvenih izazova posebno razvijenog zapadnog svijeta. Puno je čimbenika koji na isto utječu od globalnih ekonomskih kriza, brzih tehnoloških promjena, ovisnosti o tehnologiji, društvenim mrežama i virtualnom svijetu , migracije, ratovi do klimatskih promjena i prirodnih nepogoda (katastrofa) koji čimbenici stvaraju okruženje globalnog stresa, nesigurnosti i neizvjesnosti. Još se uvijek istražuju i posljedice pandemije COVID 19 i lockdowna posebno s odrazom na mentalno zdravlje mladih uslijed fizičke i socijalne izolacije te online nastave što su razvojno dobno vrlo neprirodni izbori za djecu koja su okrenuta vršnjacima.
Kada se još globalnim krizama dodaju čimbenici iz osobnosti i genetskih predispozicija, kompleksni međuljudski odnosi u moderno doba, osamljenost, užurban tempo života, obiteljski rizici i složeni odnosi u izazovima 21. stoljeća sve navodi na ozbiljne rizike za mentalno zdravlje ljudi. Podatci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju kako 10 do 20% djece do osamnaeste godine ima neki poremećaj mentalnog zdravlja te da se u razdoblju djetinjstva i adolescencije do cca 14 godine razvije oko 50% psihijatrijskih bolesti.
Međutim, mnogi poremećaji ostaju neprepoznati i neliječeni što povećava teškoće u odrasloj dobi. Na razini Europske unije depresija pogađa više od 50 milijuna građana, a među zemlje s najvećim porastom broja depresivnih osoba spada i Hrvatska. Već godinama Hrvatski zavod za javno zdravstvo iznosi da su jedni od najpropisivanijih lijekova u RH antidepresivi. Od mentalnih poremećaja najčešće se liječe osobe između 25 i 59 godina dakle radno aktivno stanovništvo. Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije i Unicefa iz 2021. godine u Hrvatskoj oko 11 posto djece od 10 do 19 godina ima nekih poteškoća u mentalnom zdravlju.
Radi se o brojci od preko 49.000 djece i mladih koja trebaju pomoć što prije. Pri tom u RH sustavima zdravstva nedostaju dječji i adolescentni psihijatri, a deficitarna struka su i psiholozi. Prema podatcima 9 od 10 zemalja s najvišom stopom suicida su u EU. Mentalne bolesti čine 20% ukupnog pobola u zemljama EU. Svjetska zdravstvena organizacije je nakon pandemije objavila da je broj anksiozno depresivnih teškoća u porastu za 25 posto. Sve navedeno itekako govori o potrebi djelovanja i osiguravanja uvjeta za ranu detekciju mentalnih teškoća i rane intervencije stručnjaka te prihvat kako djece i mladih tako i odraslih na ranoj razini rizika za razvoj mentalnih teškoća. Kako organizirati skrb za mentalno Izniman značaj za zaštitu mentalnog zdravlja imaju organizacije socijalnog i zdravstvenog sustava na nacionalnoj razini koji sustavi bi trebali moći osiguravati potrebnu skrb i zaštitu svim ljudima u potrebi za psihološkim osnaživanjem.
U okviru javnozdravstvenog pristupa i socijalne medicine postoje dokazi o tome da lokalne zajednice imaju sposobnost i kapacitet da odgovore na potrebe svojih stanovnika te da tako jačaju lokalne zaštitne čimbenike zdravlja kao svojevrsni lokalni odgovor i nadopunu uslugama u sustavu kako kaže prof. dr. Selma Šogorić iz Škole narodnog zdravlja Andrija Šrampar od koje su naši porečki timovi puno učili o javnozdravstvenim intervencijama u zajednici.
Dakle, zajednice mogu i trebaju odgovoriti i na rizike mentalnog zdravlja kao što to čini Poreč kroz svoju stručnu ustanovu Zdravi grad i gradsko psihološko savjetovalište. Lokalna zaštita mentalnog zdravlja i podrška građanima koju Poreč osigurava putem ustanove Zdravi grad predstavlja dopunu uslugama u danas postojećim sustavima RH na području Istre. U savjetovalištu građani svih dobnih skupina mogu dobiti uslugu savjetovanja, psihosocijalne podrške pa i psihoterapije. Usluga je dostupna u neposrednom okruženju života i rada u zajednici.
Psiholozi u različitim ustanovama i organizacionim strukturama u kojima su dostupni mogu biti i jesu stručna podrška i profesionalci koji za korisnike usluga mogu biti, zajedno s njima, inicijatori životnih prekretnica, reorganizacije čitavih obitelji u njihovoj funkcionalnosti, mogu predstavljati stručni putokaz za bolje osobne izbore, biti pokretači osobnog rasta i razvoja pojedinaca i obitelji, prevenirati ozbiljniju psihopatologiju kod pojedinca ili u dinamici obitelji . Kvaliteti života i psihološkom zdravlju se pridaje sve veća pažnja.
Svijest ljudi o značaju zaštite mentalnog zdravlja, kao dijela općeg zdravlja, doprinosi većem pojedinačnom senzibilitetu za traženje pomoći. Ljudi sve više traže oslonce i načine suočavanja s izazovima i stresovima modernog vremena što je značajan pozitivni pomak u osobnoj brizi o zdravlju. Zaštita mentalnog zdravlja na području Istre Porečka ustanova Zdravi grad je u suradnji sa Istarskom županijom, a u okviru županijskog Plana za zdravlje i socijalno blagostanje, postala nositeljem županijskog projekta Unapređenje rada savjetovališta Istre još 2018. godine. Projekt je baziran na viziji Istre kao regije koja , među ostalim, skrbi i o mentalnom zdravlju svojih stanovnika.
Ujedno se u projektu radi o procesu osnaživanja lokalnih savjetovališta u gradovima Istre kako bi se osnažila MREŽA istarskih savjetovališta s ciljem izjednačavanja mogućnosti za dostupnu zaštitu mentalnog zdravlja stanovnika Istre. Kroz ovaj projekt Istarske županije kojemu je temeljem 30 godina iskustva nositelj Zdravi grad Poreč osnažuju se istarska savjetovališta u gradovima Istre, a koji gradovi i njihova lokalna vlast pokazuje senzibilitet i spremnost da stvaraju uvjete za vlastito gradsko savjetovalište. Tako već nekoliko godina Istarska županija i Zdravi grad Poreč podržavaju razvoj mreže lokalnih gradskih savjetovališta umrežavanjem gradova Buje, Buzet, Umag, Rovinj, Labin i Pazin. Ovo su gradovi koji iskazuju interes i odgovornost za skrb o mentalnom zdravlju na svom lokalitetu i u neposrednom okruženju.
Radi se o jedinstvenom projektu u RH i primjeru povezivanja i dodatnog napretka psiholoških savjetovališta u 6 gradova Istre koje suportira Istarska županija. Sva se savjetovališta u projektu međusobno povezuju, razvijaju prema standardima i koristeći spoznaje na putu kojeg je Poreč već prošao. Stvaraju iste ili slične uvjete svojim korisnicima na lokalitetu. Stručni timovi svih savjetovališta u mreži Istre se besplatno educiraju za rad s korisnicima sredstvima koje osigurava IŽ. Savjetovališta se opisuju na jedinstvenom letku radi dostupnosti informacija. Isto tako u ovom se projektu povezuju sa ustanovama iz sustava socijale i zdravstva (Hrvatski zavod za socijalni rad, Nastavni zavod za javno zdravstvo i Službom za mentalno zdravlje, Obiteljskim centrom IŽ, Odjelom psihijatrije OB Pula, Sigurnom kućom Istra).
Na taj način u Istri se gradi snažna mreža u kojoj se povezuju svi važni davatelji usluga za zaštitu mentalnog zdravlja. Dostupnost stručnih psihosocijalnih usluga za zaštitu mentalnog zdravlja populacije kako u sustavima tako i u lokalnoj zajednici predstavlja snažan faktor zaštite pojedinaca i obitelji te društva u cijelosti. Dobro uređeni sustavi zaštite mentalnog zdravlja sasvim sigurno mogu utjecati na smanjenje negativnih pokazatelja trenda porasta mentalnih poremećaja (osobito depresije), visoke stope suicida, velikog broja bolničkih dana liječenja, bolovanja, visokog postotka invaliditeta zbog mentalnih poremećaja i dr.
Pravovremeno prepoznavanje problema mentalnog zdravlja ili kako mi u Poreču volimo reći obuhvat na ranoj razini rizika predstavlja mogućnost za rano otkrivanje mentalnih teškoća pa i poremećaja, za prepoznavanje obiteljskog nasilja, za pravovremenu podršku djeci i odraslima kod teških razvoda, prepoznavanje zlouporabe alkohola i droga, prevenciju depresije i suicida, unaprjeđivanje mentalnog zdravlja, pružanje psihološke pomoći u razvojnim krizama i sl.
Lokalne zajednice koje imaju takav vizionarski pristup podršci mentalnog zdravlja za svoje stanovnike bit će u vremenu koje slijedi uspješnije i prosperitetnije jer zdravi i stabilni ljudi grade i razvijaju vlastite zajednice. Kako unaprijediti dostupnost skrbi o osobama s mentalnim teškoćama? Na razini zastupljenosti teškoća mentalnog zdravlja popunjenost stručnim kadrovima u sustavima i lokalnim zajednicama je nedovoljna .
Stoga i 18. Tjedan psihologije može biti prilika da se apelira na ozbiljna sustavna rješenja i kapacitiranje svih relevantnih službi na razini RH koje podupiru skrb o mentalnom zdravlju populacije i to: -bez iznimke kapacitirati stručne službe vrtića i škola svim profilima stručnjaka (psiholozi, pedagozi, rehabilitatori, logopedi) -osnažiti kadrovima ustanove za podršku ranom neuro rizičnom razvoju djece (kao npr. Centar za rehabilitaciju Veruda, Pula za Istru) -upotpuniti stručnjacima zdravstvene ustanove bolničkog tipa (psiholozi, a posebno dječji i adolescentni psihijatri te psihijatrijske službe za odrasle) – u domovima zdravlja žurno implementirati predviđene djelatnosti psihologije, logopedije i radne terapije te mobilnih psihijatrijskih timova kao i dispanzera za mentalno zdravlje i ranu intervenciju.….
Prema novom prijedlogu Javne zdravstvene službe Ministarstva zdravstva -upotpuniti stručnjacima ispostave Hrvatskog zavoda za socijalni rad i ekipe županijskih Obiteljskih centara u županijama RH štoviše s nacionalnom podrškom otvaranju podružnica Obiteljskih centara gdje god je to moguće s osiguranom održivosti; -podrška i razvoj lokalnih savjetovališta u gradovima uz pomoć gradskih vlasti , prijenos primjera dobre prakse i održivosti, postojećih organizacijskih i stručnih znanja lokalnih timova kao što je porečki primjer radi senzibiliziranja zajednica u RH za uspostavljanje vlastitih dostupnih centara za zaštitu mentalnog zdravlja koje su dio šireg socijalnog programa grada.
Za kraj…. Porečki primjer 30 godišnje skrbi o mentalnom zdravlju stanovnika u suradnji lokalnih stručnjaka i gradskih vlasti jedinstven je u RH pa i šire. Provjeren je i održiv model dobre prakse kojeg vrijedi isticati da bi ga se moglo koristiti za dobrobit stanovnika šireg teritorijalnog područja. Zdravi grad Poreč je pokazao vizionarski put kojeg mudre i odgovorne zajednice imaju mogućnost prepoznati i preslikavati.
Izvor Zdravi grad Poreč
#mentalnozdravlje #psihologija #psihološkepodrška #ZdraviGradPoreč #TjedanPsihologije #mentalnazdravlje #psihoterapija #savjetovalište #zdravživot #Istra #Poreč #zdravlje #stres #prevencijadepresije #mentalnarezilijentnost #podrška #psihološkarazgovor #EU #Hrvatska #depresija #psihološkepoteškoće #mentalnabolest #samopomoć #zdravstvenaedukacija #osnaživanje
