Nisu pojma imali da je ikada tu bilo naselje, a kamoli predivno veliko kameno imanje koje je ni više, ni manje nego izrađivalo amfore za držanje vina. Zakopano pod naslagama zemlje skrivalo je tu tajnu dosta dugo – negdje do 2005. Tada su bageri na trasi magistralnog plinovoda nedaleko mjesta Marčana zagrebali ispod površine i imali su što vidjeti. Nije prošlo nekoliko dana, a to su područje preplavili arheolozi koji su željeli vidjeti što je to otkriveno.
I tada su se nakon stoljeća mraka javnosti ponovno pokazali zidovi nekad predivne ville rustice kraj sela Krvavići u općini Marčana na lokaciji koja se zove Boškina. Danas je konzervatorski očuvano samo nekoliko zidova uz samu trasu plinovoda, a nažalost put nije označen.
Posebna energija
Međutim, želite li doći na ovu lokaciju, preporučam vam da uzmete biciklu i slijedite trasu biciklističke staze općine Marčana koja kružno vodi od Divšići do Krvavići na Stanciju Celija pa ponovno na Divšiće. Put je prohodan i za automobile, ako vam se ne da biciklirati ili pješačiti. Stanite kada ugledate trasu magistralnog plinovoda i krenite desno po trasi. Nakon nekih 300 metara nalazi se ovo nalazište koje je nekad vrvilo životom.
Danas možda ovdje nećete moći vidjeti bogznašto, ali lokacija poznato kao Boškina odiše nekom posebnom energijom. Volim tamo proći, samo da ju osjetim, da iskusim zašto su ti Rimljani prije tisuće i tisuće godine odlučili baš na ovoj lokaciji nekih 20-tak kilometara od mora sagraditi tako lijepo imanje koje je bilo bogato opremljeno, a služilo je u brojne svrhe.
Arheolozi koji su vrijedno radili na nalazištu kažu da je to bilo oko 1. i 2. stoljeća, te da je vila bila začudo nastanjena samo 150 godinate za razliku od sličnih objekata nema kontinuitet života od nekoliko stotina godina, odnosno do propasti Rimskog Carstva i prodora barbara na ovo područje. Prozvodila je hranu za svoje potrebe, ali i za tržište. Po ostacima amfora, vjeruju da su se upravo one ovdje proizvodile, i to one za čuvanje vina. Po arheološkim iskopinama i ostacima koji su nađeni na lokalitetu, pretpostavlja se da se na imanju proizvodilo vino, maslinovo ulje, te da su se bavili stočarstvom.
Propast vlasnika
Ova je vila, tvrde arheolozi, jako dobro očuvana i na njoj se od rimskog doba nije ništa promijenilo. Izgleda da je vlasnik ovog gospodarskog imanja ekonomski propao, pa je villa relativno rano napuštena. Sve je ostalo onako kako je bilo u 2. stoljeću, što je velika prednost u istraživanju tadašnjeg načina života u odnosu na iskopine u Puli gdje je zbog stoljetnog kontinuiteta života na građevinama puno toga izmijenjeno.
Zgrada površine najvjerojatnije 400 četvornih metara prostire se na dva krila i vjerojatno je građena u obliku slova U, što pokazuje konfiguracija terena, ali istraživanja. Između je bilo dvorište, a sve je omeđeno ogradnim zidovima. Također prema naznakama na terenu arheolozi smatraju da je iz ovog objekta vodila rimska cesta prema Vodnjanu gdje se vjerojatno odvozila roba.
Ništa bez vina i ulja
Prema njihovim nalazima, u tom su dijelu zgrade bile gospodarske prostorije koje s jedne strane nisu bile omeđene zidom, te nisu ni imale popločeni pod. Na tom su području nađena dva pitosa, odnosno veliki glineni spremnici, kamenica, ostaci tijeska, kamenog kanala, keramike koja se koristila u domaćinstvu, novac iz doba Vespazijana, cijela uljanica te brončana igla za šivanje. Arheolozi stoga zaključuju da je ova prostorija služila za proizvodnju maslinovog ulja.
Cijeli članak, kao i savjete gdje dobro pojesti i popiti i što sve u tom djeliću Istre treba pogledati otkrijte na www.helloistria.com.
